Župan Komadina na konferenciji o prometnoj budućnosti RH
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Hotelu Hilton Costabella održana je konferencija “Prometna budućnost RH – Što nam donose TEN-T koridori” o značaju povezivanja željezničkih i cestovnih koridora u europski prometni sustav.
Važnost konferencije očituje se kroz novu inačicu TEN-T mreže čiji su amandmani usvojeni 13. travnja 2023. godine. Prijedlozi Hrvatske prema Europskoj komisiji uključivali su produženje koridora Baltičko more – Jadransko more od Zagreba do luke Rijeka, izgradnju nove željezničke dionice Zagreb-Maribor-Graz, željezničku poveznicu Pula-Buzet-Divača-Trst te priključenje Luke Ploče na koridor Zapadni Balkan. Dodatno, u planu je proširenje Mediteranskog koridora od Rijeke do Splita čime se postiže oživljavanje ličke pruge.
Tom prilikom, župan Zlatko Komadina naveo je da mreža europskih koridora valorizira strateški položaj Rijeke i sjevernog Jadrana, ali i cjelokupne Republike Hrvatske u prometnom smislu, kako cestovnom, tako u budućnosti i željezničkom. Izrazio je nadu u skorašnju realizaciju pravca Vukovar – Postojna i dijela pravaca prema Sloveniji te pohvalio novi prijedlog TEN-T mreže kojim postajemo dijelom četiri europska koridora što će neupitno doprinijeti razvoju ovog kraja.
Resorni ministar Oleg Butković istaknuo je da izmjena TNT uredbe otvara dodatne mogućnosti kada se govori o realizaciji bitnih infrastrukturnih projekata prometa u Hrvatskoj. “Iako već sada imamo ulaganja od oko 3,5 milijuna eura, a ako bi ova TNT uredba bila usvojena kao takva, a to je planirano u travnju iduće godine, to će nam otvoriti dodatne mogućnosti za određene krajeve Hrvatske poput Istre, Dalmacije i Slavonije te ćemo dodatno imati mogućnosti ulagati u infrastrukturne projekte”, naveo je.
Na konferenciji su se razmatrale i teme digitalizacije u prometu, održivosti, energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša s posebnim naglaskom na alternativna goriva u prijevozu, a organizirana su i dva panela vezana uz geografsku i prometnu važnost usvojenih amandmana TEN-T mreže za RH te trenutačne prilike i izazovi koji su pred svim sudionicima u prometnom lancu od špeditera, prijevoznika, imatelja prometne infrastrukture, logističara, carinskih i inspekcijskih službi te posebice krajnjih korisnika – tvrtki u RH odnosno u susjednim zemljama koje koriste naše kompletne prometne pravce.
Sudionicima konferencije, uz župana Zlatka Komadinu i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, obratio se i Luka Burilović, predsjednik HGK.
.
Ispitivanje potreba neprofitnih organizacija u Primorsko-goranskoj županiji
Primorsko-goranska županija, u okviru svog samoupravnog djelokruga, kontinuirano raspisuje i provodi niz javnih poziva u području civilne zaštite, civilnog društva, prostornog uređenja, graditeljstva, zaštite okoliša, zdravstva, odgoja, obrazovanja, pomorskog dobra, prometa, veza, turizma, poduzetništva, ruralnog razvoja, regionalnog razvoja, infrastrukture, socijalne politike, mladih, kulture, sporta, tehničke kulture i brojnih drugih područja.
Pri kraju druga od ukupno tri faze radova na izgradnji Zdravstvenog centra Rujevica – Zapad
Zamjenik župana Vojko Braut i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović s članovima koordinacijskog tima obišli su radove na županijskom kapitalnom projektu „Zdravstveni centar Rujevica – Zapad“. Trenutno je pri samom kraju druga od ukupno tri faze radova koja uključuje izgradnju zgrade HGSS-a, sletne ravni i pristupne prometnice.
U Loparu potpisan ugovor za radove proširenja županijske ceste 5138
U Vijećnici Općine Lopar ravnatelj Županijske uprave za ceste Primorsko-goranske županije Robert Maršanić i načelnik Općine Lopar Zdenko Jakuc sa suradnicima potpisali su Ugovor za radove proširenja ceste ŽC 5138 u turističkom naselju San Marino.
Kreće izgradnja paralelnog cjevovoda od uređaja-pročišćivača vode Hrmotine do Prekidne komore Stinica
Radi osiguranja sigurne i kvalitetne vodoopskrbe Primorja i otoka, Vodovod Hrvatsko Primorje-Južni ogranak d.o.o. Senj kreće u izgradnju paralelnog cjevovoda na potezu od uređaja-pročišćivača vode Hrmotine do Prekidne komore Stinica. Uz ostale benefite, realizacijom ove investicije redukcije vode na otoku Rabu više neće biti.