Županijski vijećnici nisu podržali predloženi Rebalans proračuna, “na čekanju” ostaju projekti i programi zdravstva, socijale, obrazovanja

Predloženi rebalans proračuna Primorsko-goranske županije nije dobio podršku dovoljnog broja članova Županijske skupštine. Izglasano  je da se taj dokument ponovno stavi na dnevni red prve sljedeće sjednice.

Također su iz dnevnog reda povučene i one točke koje su bile izravno vezane uz rebalans, a to je prijedlog odluke o raspodjeli rezultata povećanog proračunskog prihoda  koji se najvećim dijelom rebalansom planirao preusmjeriti zdravstvu, socijali i obrazovanju, kao i prijedlozi odluke o izmjenama odluke o korištenju sredstava za financiranje javnih potreba u sportu te dopuna Programa javnih potreba u sportu PGŽ za ovu godinu. 

Kako je u uvodnom izlaganju detaljno pojasnio resorni pročelnik Krešimir Parat, predloženim rebalansom konsolidirani proračun bi se s početnih 256 milijuna eura povećao za 39 milijuna eura (15,2%) na iznos od 295 milijuna eura. Županija je, najveći dio povećanja  svojih izvornih sredstava predložila rasporediti za aktivnosti u sklopu UO za zdravstvo (8,3 milijuna eura) i UO za socijalnu politiku i mlade (2,6 milijun eura) kako bi se osiguralo redovno poslovanje ustanova, odnosno pokrili gubitci nastali uslijed povećanih  materijalnih prava i plaća zaposlenih kroz kolektivne ugovore, a koji nisu praćeni povećanim sredstvima od strane HZZO-a. Na predloženi rebalans nije stigao niti jedan amandman, podržan je od svih skupštinskih odbora osim jednog, a na samoj Skupštini nije također bilo konkretnih prijedloga. Jedino su vijećnici stranke Možemo s govornice najavili kako neće dati podršku rebalansu i to iz razloga jer nisu imali priliku svoje prijedloge i sugestije iskomunicirati sa županom Komadinom. Premda je sam župan upozorio da će neizglasavanje rebalansa zaustaviti neke projekte  pa i dovesti u pitanje isplatu plaća u zdravstvu i socijali, dokument nije dobio podršku dovoljnog broja vijećnika. “Predložit ću i na sljedećoj sjednici isti prijedlog jer ovakav rebalans osigurava dostupnost zdravstvene zaštite na primarnoj razini te omogućuje nastavak realizacije projekata kao što je Zdravstveni centar Rujevica bez da se moramo kreditno zadužiti. Uostalom niste kao vijećnici uputili amandmane, a što se tiče primjedbi vijećnika stranke Možemo da nisu mogli svoje prijedloge raspraviti u razgovoru sa mnom, pa ja sam, što je opće poznato uvijek dostupan za razgovor i svima se javljam na telefon”, rekao je župan.

U nastavku Sjednice usvojen je Izvještaj o radu Župana, kao i Izvještaj o izvršenju financijskog plana i radu Upravnog vijeća ŽUC. Županijska uprava za ceste PGŽ u 2023. poslovala je s 3,3 milijuna eura u plusu. Prihodi su iznosili 17,8 milijuna eura, a rashodi 14,4 milijuna eura. Financijski plan izvršen je u 99 postotnom iznosu. Godinu 2022. završila je s 1,4 milijuna eura viška.

Ukupni godišnji iznos raspoloživih sredstava utvrđen Financijskim planom Županijske uprave za ceste Primorsko-goranske županije za 2024. godinu povećava se za 3 milijuna eura, i to s 19,6 na 22,7 milijuna eura. U tom iznosu povećani su i rashodi, najviše za izvanredno održavanje cesta u iznosu od 2,3 milijuna eura.

Usvojena je i Odluka o sufinanciranju troškova medicinski pomognute oplodnje kojem će PGŽ svakom gradu i općini  koja je odobrila takvu pomoć korisniku osigurati 50 posto sredstava odnosno iznos od najviše 1000 eura. Županijska skupština dala je i zeleno svjetlo na odabir projekata za financiranje iz Fonda za Gorski kotar. Od devet JLS-ova, pet je dostavilo uredne prijave. Ukupna visina predloženih sredstava za raspodjelu u okviru Fonda za Gorski kotar u 2024. godini iznosi 574.459,79 eura.

Članovi Skupštine raspravili su i usvojili Izvješće o provedbi programa zaštite zraka, ozonskog sloja te prilagodbe klimatskim promjenama u PGŽ. U izvještaju je između ostalog navedeno da na samu kvalitetu zraka Županije najveći utjecaj imaju pojedinačni stacionarni izvori onečišćenja zraka: INA-Rafinerija nafte Rijeka na Urinju, Termoelektrana Rijeka, brodogradilišta Viktor Lenac i 3. Maj, Luka Rijeka, CGO Marišćina, a od 2021. godine LNG terminal. Konstatirano je da se kvaliteta zraka u razdoblju 2019.-2022. poboljšala u usporedbi s razdobljem 2014.-2018. Kvaliteta zraka na području Županije tijekom 2019.-2022. većinom je bila I. kategorije, odnosno zrak je bio čist ili neznatno onečišćen. Izuzetak su bile koncentracije sumporovodika na području INA Urinj i CGO Marišćina, pri čemu je na području CGO Marišćina kvaliteta zraka bila II. kategorije jedino u 2019. godini, a nakon toga je prešla u I. kategoriju, što je bila posljedica uspostave sustava za otplinjavanje i puštanja u rad visoko temperaturne baklje. Problem sumporovodika još uvijek je prisutan na postaji Urinj, gdje je tijekom 2021. došlo do poboljšanja zbog provođenja mjera iz akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka s obzirom na sumporovodik koji su doneseni za područje Općine Kostrene 2016. i 2019. godine.

Usvojena je Odluka o darovanju nekretnine za izgradnju dječjeg vrtića Općini Omišalj što je ujedno i prvo rješenje u Hrvatskoj koje je regionalna samouprava donijela nakon što je država prepustila upravljanje dijelom nekretnina u svom vlasništvu. Župan Komadina komentirao je da je Primorsko-goranska županija i ovaj put prva u Hrvatskoj.

Aktualni sat

U okviru aktualnog sata vijećnik Josip Katalinić postavio je pitanje hoće li se Primorsko-goranska županija uključiti u rješavanje problema s javnim prijevozom, odnosno u financiranje K.D. Autotrolej na što je župan odgovorio da nije u pitanju novac već nedostatak vozača. Vijećnika Bojana Kurelića zanimalo je zašto se prodaje bivša zgrada područne škole u Kupjaku koja bi se mogla prenamijeniti za neke druge potrebe. Resorna pročelnica Edita Stilin odgovorila da odluku o prodaji tog objekta donio Školski odbor na što je PGŽ dala suglasnost kao i Županijska skupština. Vijećnica Iva Rinčić aktualizirala je sve ozbiljniji problem mentalnog zdravlje srednjoškolaca, od mentalnih bolesti do ovisnosti o alkoholu i drogama te drugih oblika rizičnih ponašanja te je zanimalo poduzima li se nešto po pitanju tog problema i pružanja podrške mladima. Pročelnica Dragica Marač istaknula je nedostatak stručnjaka specijaliziranih za pojedina područja i rastućeg broja problema mentalne naravi pri čemu Županija nastoji pronaći adekvatna rješenja pa bi se tako od sljedeće školske godine provodile grupne i individualne organizirane psihološke krizne intervencije, savjetovanja i pomoć srednjoškolcima u što bi se osim Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, uključilo i društvo Crvenog križa PGŽ. Na pitanje Sanjina Vrkića jesu li tijekom sezone na Platku ilegalno zapošljavani strani državljani, župan Zlatko Komadina potvrdio je točnost te informacije, istaknuvši da je to bio razlog podnošenja ostavke, sada bivšeg direktora Goranskog sportskog centra Alena Udoviča, objasnivši da su za spornu situaciju saznali kada je inspekcija potvrdila nepravilnosti. Za vršiteljicu dužnosti imenovana je Biljana Stipetić Kalinić iz Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ.

Na potrebu sufinanciranja troškova u iznosu od 230 eura koje roditelji moraju izdvojiti za pohađanje škole u prirodi koja se odvija izvan mjesta stanovanja učenika, ukazala je vijećnica Marina Tomić Pujić. Pročelnica Stilin odgovorila je kako Županija financira veliki broj programa, uključujući i odlaske na natjecanja te apelirala na ravnatelje škola da prijave potrebe i za troškovima u čemu će Županija nastojati dati podršku. Vijećnicu Morenu Lekan zanimalo je postoji li plan implementacije zdravih obroka u školama kojima je Županija osnivač, a pročelnica Stilin odgovorila je da će se napraviti analiza svih jelovnika u školama i poduzeti daljnji koraci. Predsjednik ŽS Marko Boras Mandić upitao je koje su konkretne mjere koje Županija radi ili planira napraviti da se promet Zračne luke Rijeka vrati na rezultate iz 2019. godine na što je župan Komadina odgovorio da su županijska ulaganja iz turističkog sektora podjednaka onima u Puli i duplo veća nego u Zadru te nastavio da će Županija to pitanje uputiti Upravi, državi kao većinskom vlasniku te ostalim suvlasnicima Gradu Rijeci, Omišlju, Gradu Krku. Župan je zaključio kako jedino Županija, za razliku od ostalih suvlasnika, brine o zračnoj luci te dodao da 90 posto putnika dolazi avio linijama koje se financiraju kroz udruženo oglašavanje.