Županijska skupština nije podržala rebalans proračuna, blokirano pokriće povećanih troškova energenata školama i zdravstvenim ustanovama
Na 13. sjednici Županijske skupštine predstavljen je prijedlog rebalansa Proračuna kojim bi se konsolidirani Proračun PGŽ za 2022. godinu povećao za 2,37 posto odnosno 39,2 milijuna kuna, s 1,652 milijarde na iznos od 1,691 milijardu kuna.
Kako je pojasnio resorni pročelnik Krešimir Parat, predloženo povećanje rezultat je povećanja prihoda tekuće godine te smanjenja primitaka od financijske imovine i prenesenog viška proračunskih korisnika iz prethodne godine. Najveće povećanje od 24,9 milijuna kuna zabilježeno je kroz porast poreza na dohodak radi pozitivnih gospodarskih kretanja na nacionalnoj razini.
Od ukupnih sredstava, 21,8 milijuna kuna odnosi na županijske rashode, odnosno korisnike županijskih sredstava. Pritom se najveći iznosi raspoređuju ustanovama u zdravstvu, 7,2 milijuna kuna i školstvu 5 milijuna kuna dok je za programske aktivnosti Upravnih tijela planirano 7,4 milijuna kuna.
Rebalansom proračuna planirano je i 4 milijuna kuna za dovršetak projekta izgradnje školske sportske dvorane Medicinske škole u Rijeci koja se realizirala u većoj i bržoj dinamici od predviđene po ranije ugovorenim, nižim cijenama, čime bi se isti iznos oslobodio sljedeće godine za kada je bilo najavljeno povećanje cijena građevinskih radova. Dok je iznos od 1,5 milijuna kuna usmjeren za sanaciju cesta od poplava na području Gorskog kotara, 1,5 milijuna kuna za dokapitalizaciju Kanala Ri, 800 tisuća kuna za održivost rezultata KTR „Putovima Frankopana“, 200.000,00 kuna Zajednici sportova PGŽ i 600.000,00 kuna za pomoć Gradu Rijeci u realizaciji projekta Streljane na Drenovi i uređenja sportskog igrališta na sveučilišnom Kampusu.
Pročelnik Parat pojasnio je da je najviše sredstava usmjereno na osiguravanje uvjeta rada u školskim ustanovama. S obzirom se iznos decentraliziranih sredstava nije povećao, PGŽ je bila primorana intervenirati iz vlastitih prihoda i po prvi put pomoći školama radi porasta troškova, ponajviše troškova energenata.
Župan Zlatko Komadina naglasio je kako školstvo, zdravstvo i socijala po prvi put ulaze u proračun s velikim iznosom radi povećanih troškova koje nije namirila država i nema ih tko pokriti nego osnivač.
Zamjenik župana Vojko Braut dodao je da se rebalansom proračuna osigurava dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite i školstva što su primarne funkcije Županije dok je resorna pročelnica Edita Stilin podsjetila da se kapitalni projekt izgradnje školske sportske dvorane u Rijeci nije dogodio od 1990. godine, a odgađanjem za dogodinu potencijalno se riskiraju skuplji radovi.
Župan Zlatko Komadina podnio je i tri amandmana na prijedlog rebalansa. Smanjenje iznosa dokapitalizacije Kanala Ri d.o.o. za 500 tisuća kuna te povećanje iznos za sanaciju cesta od prirodne nepogode zbog poplava na području Gorskog kotara na 2 milijuna kuna, raspored 100 tisuća kuna Crvenom križu PGŽ za dostupnost prehrane korisnicima na riječkom području te 149 tisuća kuna Upravnom odjelu za socijalnu politiku i mlade za program za mlade.
Usprkos argumentima i apelima župana Komadine i resornih pročelnika koliko je važno da se ovaj rebalans izglasa, u prvom redu za pokriće znatno povećanih troškova škola i zdravstvenih ustanova, primarno troškova energenata, županijski vijećnici nisu izglasali ponuđeni prijedlog. Zbog toga se, kako su upozorili pojedini pročelnici, dovodi u opasnost da ordinacije naših zdravstvenih ustanova i škole ostanu bez grijanja.
Vijećnici Županijske skupštine PGŽ ovlastili su župana Komadinu kao predlagača da u kraćem roku od propisanih šest mjeseci, točnije na sljedećoj sjednici ŽS, ova točke bude uvrštena u dnevni red. Također, s obzirom da rebalans proračuna nije izglasan, vezana točka o II. Izmjeni i dopuni Javnih potreba u sportu od strane Zajednice sportova PGŽ je povučena.
Sjednica je započela Aktualnim satom na kojem su vijećnici otvorili široku lepezu pitanja. Prvi se za riječ javio HDZ-ov vijećnik Sanjin Vrkić koji je obraćanje započeo čestitkom za još jedno veliko priznanje županijskom projektu Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana koji je po izboru čitatelje Jutarnjeg lista proglašen najboljim EU projektom u konkurenciji 37 projekata iz svih hrvatskih županija. Postavio je i pitanje izgradnje novog Doma zdravlja u Opatiji. Odgovorila je resorna pročelnica Đulija Malatestinić pojasnivši da su u tijeku završne pripreme za početak realizacije tog kapitalnog zdravstvenog projekta i uskoro će se definirati i dinamika njegove realizacije.
Postavljeno je i pitanje oko dodjele županijskih stipendija te da li se planira njihovo povećanje sa sadašnjih 1000 kuna mjesečno. Pročelnica Edita Stilin odgovorila je da Županija dodjeljuje stipendije studentima koji se školuju za deficitarna zanimanja i taj se program provodi već 18 godina. Županija dodjeljuje 37 stipendija, a upravo je u tijeku natječaj za 17 novih. Dodala je da će se razmotriti mogućnost njihovog povećanja ili dodjela većem broju studenata.
Vijećnicu Beljak Vrkić zanimalo je pitanje usluge prerade voća u pogonu Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj u Staroj sušici. Župan Komadina odgovorio je kako je dao nalog da se osigura mogućnost da sada svoje voće mogu donijeti i privatne osobe ali kako je tu riječ o manjim količinama to će se voće skladištiti u hladnjači i kad se prikupi veća količina ići će u preradu. Inače interesa samih OPG-ova za usluge Pogona za preradu voća iznad je svih očekivanja čemu je doprinijela i izuzetno rodna godina i radi se svakodnevno po 10 sati kako bi se sve količine mogle preraditi, naglasio je resorni pročelnik Mladen Brajan.
Postavljeno je i pitanje hoće li se zbog aktualne energetske krize krenuti u izmjenu prostornih planova kako bi se otvorila mogućnost izgradnje objekata održivih izvora energije poput solarnih i vjetroelektrana na što je pročelnik Ljudevit Krpan odgovorio kako je Primorsko-goranska županija bila pionir u poticanju obnovljivih izvora energije, i da su već u postojećim prostornim planovima predviđeni pogodni lokaliteti, da se na Cresu i Unijama već grade fotonaponske elektrane što je rezultat činjenice da smo bili među prvim županijama koje su izradile analizu potencijalnih lokacija za solarne i vjetroelektrane te da će se svakako ići u reviziju prostornog plana kako bi se razmotrili i novi lokaliteti. Dodao je da je najbliža realizaciji bila vjetroelektrana na području Općine Fužine, no izgradnja je zaustavljena zbog zaštite staništa ptica, a trenutno se vode razgovori s investitorom zainteresiranim za gradnju vjetroelektrana u zaleđu Novog Vinodolskog.
U nastavku sjednice vijećnici Županijske skupštine raspravljali su o poslovanju, ulaganjima i planovima Zračne luke Rijeka gdje je uvodno izlaganje iznio direktor Tomislav Palalić koji je istaknuo značajan iskorak napravljen u zadnjih deset godina kroz ulaganja u obnovu zgrade i opremanje terminala Zračne luke u čemu je PGŽ sudjelovala s 5 milijuna kuna, stabiliziranje poslovanja, ali i rast prometa koji je nažalost zaustavljen kroz posljednje dvije pandemijske godine. Važnim je istaknuo i rješavanje imovinsko pravnih odnosa te podizanje kvalitete usluga i sigurnosnih standarda Zračne luke.
Dodao je da je za značajniji rast prometa bitno povećati sredstva udruženog oglašavanja što su sredstva TZ Kvarnera, lokalnih samouprava i turističkog gospodarstva te ravnomjernija raspodjela PSO modela od strane države što su izravna ulaganja u obavezno obavljanje javne usluge zračnog prijevoza. Župan Komadina istaknuo je da za turizam naše županije, ali i potrebe gospodarstva, važno održati i pojačati promet preko Zračne luke Rijeka. Podsjetio je da je upravo on pokrenuo model udruženog oglašavanja kao marketinšku aktivnost prema avio prijevoznicima, da je Županija i TZ Kvarnera snosila 50 posto troškova tog oglašavanja, a ostalo su sredstva gospodarstva i lokalnih TZ –ova. Što se tiče kapitalnih ulaganja, premda je PGŽ manjinski suvlasnik, jedina je uz državu ulagala u Zračnu luku, dok primjerice Rijeka, Krk i Omišalj koji su također suvlasnici nisu uložili ni lipu.
U raspravi je otvoreno i pitanje zašto država kao većinski suvlasnik nije imenovala svog člana u Nadzorni odbor te o narušenoj komunikaciji između uprave Zračne luke i TZ Kvarnera upravo oko modela udruženog oglašavanja, te je jednoglasno usvojen zaključak da se u čim kraćem roku organizira sastanak svih vlasnika zračne luke s ciljem značajnog povećanja broja putnika kroz programe udruženog oglašavanja i PSO-a.
Izvješće o poslovanju trgovačkog društva Kanal RI d.o.o. za 2021. godinu predstavila je Gordana Šimić Drenik. Kako je istaknula, trgovačko društvo nalazi se u teškom poslovnom okruženju prouzročenim negativnim utjecajem COVID-19 pandemije na mogućnost oglašavanja gospodarskih subjekata, ali i problema s likvidnošću. Tako su poslovni prihodi od prodaje usluge u 2021. pali na 5,8 milijuna kuna sa šest milijuna u 2020. godini, a dobit iznosi 591,8 tisuća kuna. U izvještaju direktorice Šimić Drenik istaknuto je da ukupno Društvu na razini 2022. godine nedostaje 2.111.087,00 kuna za izvršenje ugovorenih obveza prema bankama, poreznoj upravi i dobavljačima te uzevši u obzir ostvarenu dobit u 2021. godini proizlazi kako je za dokapitalizaciju potrebno osigurati iznos od 1.500.000,00 kuna.
Nakon poduže rasprave vijećnici su zatražili da se izvještaj dopuni i programskim sadržajem, a podržali su prijedlog iz izvještaja kako je potrebna dokapitalizacija društva dok je župan Komadina povukao prijedlog o samoj dokapitalizaciji s obzirom rebalanas nije usvojen.
Komentirajući situaciju na Kanalu RI, župan Komadina samo je naglasio kako bi Županija s milijuna kuna dokapitalizacije, jer je iznos smanjen zbog potrebe više novca za saniranje šteta od poplava u Gorskom kotaru, kratkoročno ublažila situaciju, ali sada niti to nije moguće jer je odbijen rebalans proračuna. Dodao je da je u međuvremenu dobio informaciju da ni Zavod za hitnu medicinu neće imati za gorivo svojih vozila, a Zajednica sportova ostaje bez očekivanih dodatnih sredstava.
U nastavku sjednice usvojena je i Odluka o osnivanju Kulturnog vijeća Primorsko-goranske županije, Kodeksa ponašanja članova županijske skupštine PGŽ, imenovani su članovi Antikorupcijskog povjerenstva na području PGŽ te suci porotnici za mladež Županijskog suda u Rijeci i Općinskog suda u Rijeci.
