Županijska skupština podržala novi kapitalni projekt PGŽ i Općine Viškovo – kreće izgradnja osnovne škole u Marinićima vrijedna 80 milijuna kuna

U opatijskom hotelu Royal održana je 37. sjednica Županijske skupštine, posljednja u aktualnom mandatu, s obimnim dnevnim redom od 43 točke. Uoči same sjednice predsjednik ŽS Erik Fabijanić i župan Zlatko Komadina zahvalili su se vijećnicima na aktivnom sudjelovanju u radu Skupštine, kao i podršci za niz projekata i programa realiziranih kroz protekle četiri godine. “Zadovoljan sam s radom te činjenicom da nam je mandat, usprkos pandemijskim okolnostima, obilježen realizacijom velikih europskih projekata, kao što je Mala barka 2, Putovima Frankopana, Centra za velike zvijeri u Staroj Sušici, energetskom obnovom škola“, rekao je Fabijanić.

Župan Komadina dodao je da je na sjednicama Županijske skupštine raspravljeno preko 800 točaka. “Počeli smo mandat s krizom 3. maja, a završavamo s korona krizom. Unatoč tome radili smo i gradili. Kraj mandata obilježen je dovršetkom nekoliko velikih projekata, novog Doma zdravlja u Novom Vinodolskom, temeljito rekonstruirane i dograđene osnovne škole u Jelenju, pred otvaranjem je Centar za velike zvijeri u Gorskom kotaru. Tu je i niz drugih ulaganja, a za ublažavanje korona krize pomagali smo poduzetnicima, KBC-u Rijeka, našim zdravstvenim ustanovama. Osigurali smo stabilnost proračuna, bez ikakvih potresa uspješno smo integrirali djelatnike državne uprave u upravni sustav Županije. Mislim da smo ostvarili sve što smo planirali. Skupština je dobro odradila posao, oporba je otvarala pitanja, dobivali su odgovore kao i građani i mislim da smo zajedno odradili dobar posao“, rekao je župan. Županijski vijećnici na klupe su dobili i Mandatno izvješće kojim su obuhvaćene najvažnije aktivnosti, programi i projekti upravnih odjela, županijskih ustanova i trgovačkih društava kroz protekle četiri godine.

Sjednica je nastavljena Aktualnim satom na kojem je između ostalog postavljeno pitanje izgradnje Doma za starije u prostoru bivše vojarne u Klani što je zajednički projekt PGŽ i pet jedinica lokalne samouprave iz riječkog prstena, odnosno isključuje li to ranije planirano uređenje hospicija u istom prostoru. Kako su pojasnile resorne pročelnice Đulija Malatestinić i Dragica Marač, jedan projekt ne isključuje drugi. Navele su da se otvara mogućnost stopostotnog financiranja ustanova socijalne skrbi iz Europskog socijalnog fonda, a uvjet je da se ne ide u novu izgradnju već adaptaciju postojećih objekata te da bude uključeno više jedinica lokalne samouprave. „Oba uvjeta su u slučaju novog Doma u Klani ispunjena i mi prvi u RH idemo u izradu projekta kojim ćemo aplicirati na sredstva EU. Plan je izgraditi Dom visokog standarda smještaja, procijenjene vrijednosti 100 milijuna kuna jer ne želimo propustiti priliku da cjelokupan novac osiguramo iz EU socijalnog fonda“, rekla je pročelnica Marač. Dodala je također da se sličan projekt želi razviti i na području Gorskog kotara gdje za to postoji više mogućih lokacija.

Vijećnik akcije mladih Bojan Kurelić postavio je pitanje dodjele komunalnih vezova u luci Cres osobama koje tamo nemaju prebivalište, na što je rečeno da županijske lučke uprave upravljaju s ukupno 12.000 vezova, te da će na konkretno pitanje dobiti pisani odgovor. Jedna od tema Aktualnog sata bilo je i provedba plana cijepljenja u PGŽ. Pročelnica Malatestinić iznijela je podatak da je do početka ovog tjedan u Županiji prvom dozom cijepljeno 22.395 osoba, a drugom 6.236 te da će svi koji su dobili prvu dozu u određenom vremenskom roku dobiti isto cjepivo u drugoj dozi. Dodala je da je intervencijom župana Komadine obećana isporuka većih količina cjepiva za PGŽ budući da imamo najviše zdravstvenog osoblja i osoba iz sustava socijalne skrbi koji su bili u prvom prioritetu cijepljenja. Dio opozicijskih vijećnika epidemiološku situaciju u PGŽ, koja je zabrinjavajuća, pokušao je politizirati smatrajući to odgovornošću župana. „Situacija nije dobra, ali onda na isti način možete prozivati premijera Plenkovića koji nije osigurao dovoljne količine cjepiva, kancelarku Merkel, austrijskog premijera Kurza, srbijanskog, jer u svim tim država bilježe veliki porast novooboljelih. Mi epidemiju možemo suzbiti samo procjepljivanjem velikog broja ljudi, strogim pridržavanjem mjera i pooštravanjem postojećih. Uporno neki ignorirate činjenicu da se dnevno u PGŽ testira daleko više nego u drugim županijama, da u postotku u odnosu na oboljele imamo izuzetno mali broj hospitaliziranih i preminulih od koronavirusa, te da su pomalo zbunjujući podaci koje objavljuju neke druge Županije“, odgovorio je župan.

Postavljeno je i pitanje odgovornosti za stanje u Ekoplusu i Centru za gospodarenje otpadom Marišćina, na što je resorno nadležni pročelnik Ljudevit Krpan odgovorio da je iz sve postojeće dokumentacije jasno vidljivo da je Marišćina bila državni projekt, nositelj projekta bio je Fond za energetsku učinkovitost koji je i ugovarao opremu te vodio projekt, a dvostranim ugovorom između Vlade RH i Europske komisije osigurano je financiranje iz europskih fondova. Županija je uključena u upravljanje tvrtkom Ekoplus kao jedan od osnivača jer je preuzela ulogu općina i gradova čija su komunalna društva i korisnici usluga Marišćine. Župan je dodao da bi se da nema Marišćine, sa svim nedostacima tog sustava, danas gušili u smeću kao što je slučaj u drugim Županijama gdje i dalje smeće odlažu na neuređenim deponijima.

U nastavku sjednice većinom glasova usvojeno je godišnje izvješće o izvršenju proračuna za 2020. godinu koje je stavljeno na dnevni red prije zakonskog roka kako bi vijećnici koji su ga izglasali imali priliku o njemu i raspravljati. Resorni pročelnik Krešimir Parat, u osvrtu je podsjetio da je drugim rebalansom konsolidirani Proračun za 2020. godinu povećan na iznos 1.350.796.000,00 kuna. Izvještajem o izvršenju Proračuna utvrđen je konsolidirani višak prihoda / primitaka nad rashodima i izdacima u iznosu od 33.691.867,60 kuna. Od navedenog iznosa 32.097.758,52 kune se odnosi na višak Županije dok se 1.594.109,08 kuna odnosi na višak proračunskih korisnika.

Županijski vijećnici podržali su i novi kapitalni projekt školstva, izgradnju nove osnovne škole u Marinićima procijenjene vrijednosti 80 milijuna kuna, što bi zajednički, u jednakom omjeru, financirali Općina Viškovo i PGŽ. Projekt, osim same škole kapaciteta 480 učenika u 16 razrednih odjeljenja, predviđa i izgradnju dvodijelne školske sportske dvorane. lzgradnjom nove Osnovne škole Marinići, omogućit će se smanjenje broja učenika i razrednih odjela u Osnovnoj školi ,,Sveti Matej” te organizacija produženog boravka za učenike obje škole. Kako je rekao župan Komadina ovaj projekt nastavak je velikih investicijskih ulaganja u gradnju i rekonstrukciju školskih objekata čime se značajno unaprijedio obrazovni standard u Županiji. „Sada je došao na red i ovaj veliki projekt izgradnje nove škole u Općini Viškovo koja je i najmnogoljudnija općina u RH i s velikim brojem djece. Izgradnjom te škole, kao i dogradnjom škole u Rabu koja također kreće, u svim ćemo osnovnim školama stvoriti uvjete za jednosmjenski rad“, rekao je župan.

Sjednica je trajala do večernjih sati, vodila se duža rasprava o radu županijskih lučkih uprava pri čemu su priliku za obraćanje dobili i svi ravnatelji ŽLU. Jednoglasno je prihvaćeno i izvješće o radu Goranskog sportskog centra, a članovi Županijske skupštine posebno su pohvalili projekt Platka. Odrađene su sve planirane točke dnevnog reda i dobile zeleno svjetlo županijskih vijećnika.

Važno je reći da su članovi županijske skupštine jednoglasno prihvatili odluku o dodjeli Godišnje nagrade Primorsko-goranske županije za 2020. godinu Društvu Crvenog križa PGŽ, zbog iznimnog doprinosa u vidu pomoći potrebitim građanima za vrijeme pandemije COVID-19 te Glazbenom društvu ,,Spinčići”, Kastav, povodom obilježavanja stote godišnjice neprekidnog djelovanja, očuvanja tradicije, kulture i glazbenog amaterizma Nagrada Primorsko-goranske županije za životno djelo dodjeljuje se dr.sc. lvi Lukežić, za izuzetna praktična i znanstvena postignuća na zaštiti i očuvanju posebnosti hrvatskog jezika, osobito njegova današnjeg i povijesnog čakavskog i štokavskog dijalektalnog korpusa. Na javni poziv za dodjelu županijskih godišnjih i nagrada za životno djelo pristiglo je ukupno 8 prijava od kojih ih je 7 bilo važećih. Četiri su bila prijedloga za godišnju nagradu te 3 za nagradu za životno djelo.