Demografska analiza PGŽ-a u fokusu 7. sjednice Županijske skupštine

U opatijskom Hotelu Royal održana je 7. sjednica Županijske skupštine, a raspravljalo se o 13 točaka dnevnog reda. Uoči Aktualnog sata, ravnatelj NZZJZ-a prof. Vladimir Mićović prezentirao je epidemiološku situaciju u PGŽ-u. Kako je rekao, već četvrti tjedan bilježimo rapidni rast novooboljelih.

„Danas je 1266 novooboljelih, sedmodnevni prosjek u ovome tjednu pokazat će rast u odnosu na protekli. Međutim, rast novooboljelih na sreću ne prati broj hospitalizacija. Broj hospitalizacija i smrtnih ishoda stagnira i uglavnom se radi o necijepljenim ljudima, starijim ljudima s komorbiditetima ili onima koji na vrijeme nisu primili booster dozu. U 5. valu nismo imali umrlih osoba koji su bili boosterirani“. Dodao je kako je PGŽ u europskom prosjeku s oko 26% cijepljenog odraslog stanovništva s booster dozom, a sa 75,5 posto cijepljenog odraslog stanovništva veoma smo blizu europskog prosjeka i jedina smo zelena županija, što pruža određenu sigurnost.

„Vjerujemo da će ovaj val imati rast još nekoliko dana i kada taj „šiljak“ dostignemo, idemo prema padu. Vrlo je važno reći da je broj testiranja u PGŽ-u dvostruko veći jer je jedina preventivna aktivnost otkriti zaraženu osobu, staviti ju u izolaciju i tako suspregnuti val zaraze“, rekao je i dodao kako je broj umrlih manji od jedan posto čime se PGŽ svrstala u rang razvijenih zemalja. Pozdravio je mjeru samotestiranja djece za koje smatra da je dobar način smanjenje obolijevanja u školama.

U okviru Aktualnog sata postavljen je niz pitanja. Između ostalog o staroj zgradi Doma zdravlja u Novom Vinodolskom koja je bila u planu za prodaju kako bi se pokrili troškovi izgradnje novog objekta. Zamjenik župana Vojko Braut odgovorio je da je natječaj za prodaju u tijeku, otvoren je do 28. veljače, a već ima iskazanog interesa za kupnju. Kada će članovi Skupštine dobit na uvid izvješće o stanju zdravlja mještana koji žive u blizini ŽCGO Marišćina, a koja je zatražena još u lipnju 2020. godine, zanimalo je Josipa Katalinića. Odgovorili su ravnatelj Mićović i resorna pročelnica Đulija Malatestinić rekavši da je analiza podataka pred dovršetkom te naglasila da je rok za izradu bio godinu dana.

O aktivnijem uključivanju općina i gradova u upravljanje i turističku valorizaciju frankopanskih kaštela obnovljenih kroz PGŽ projekt Putovima Frankopana također je zanimalo članove Skupštine. Resorna pročelnica Sonja Šišić rekla je da je se kroz taj projekt, koji je završio 1. svibnja prošle godine stavljeno u funkciju osam kaštela, a upravljanje preuzimaju općine i gradovi. Navela je da je zajedno s JLS-ima u kaštelima organiziran cijeli niz aktivnosti te da je u proteklih sedam mjeseci zabilježeno oko 50.000 posjetitelja. Dodala je da je prošlog tjedna na sastanku i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla da je to jedan od najuspješnijih projekata revitalizacije kulturno-povijesne baštine te da postoji interes drugih županija da se projekt digne na nacionalnu razinu.

Bilo je i pitanja o novom kurikulumu za srednje škole nazvanom „Škola i zajednica“ u koji se uključilo 17 srednjih škola iz naše županije, a cilj je aktivno participiranje mladih u zajednici. Zatim o programu razvoja brdsko-planinskih područja koji s državne razine još uvijek nije predstavljen niti su donijete operativne mjere, dok PGŽ s razine svojih ovlasti ima niz mjera i programa kojima pomaže Gorskom kotaru.

Analizu demografskih pokazatelja u PGŽ-u prezentirao je ispred skupine za njezinu izradu, profesor Stjepan Šterc. Istaknuo je kako bi analiza trebala biti temelj političkog odlučivanja, odnosno, ključna županijska planska osnova koja bi primijenila dva revitalizacijska modela, poticanje rađanja kao dugoročni model i selektivne migracije. Analiza je napravljena prema podacima prethodno popisu stanovništva iz 2021. godine, a predlaže 15-ak mjera sukladno mogućnostima proračuna i specifičnostima prostora, poput financijskih, stambenih, stipendijskih, poreznih, pravnih i radnih poticaja. Profesor je Skupštini predložio donošenje njih pet koje bi bile izvedive i s najvećim efektom na negativne trendove prema kojima je PGŽ u posljednjih 10 godina izgubila 10 posto populacije, a posebno zabrinjava prirodni pad stanovništva. Pritom je napomenuo kako bez komplementarnog sudjelovanja i poticajnih modela sve tri razine – državne, regionalne i lokalne, neće biti rezultata.

Analiza je izazvala raspravu među članovima koji su međutim složni da su recentni demografski pokazatelji ozbiljni poziv na djelovanje. Pojedini članovi uputili su i primjedbe na studiju, od znanstvene utemeljenosti, prisutnosti svjetonazorskih pitanja do vremenskog razdoblja u kojemu je izrađena i objavljena.

Resorna pročelnica Dragica Marač zahvalila se svima svim članovima koji su sudjelovali u raspravi. Riječ je o čak polovici članova što je pokazatelj kako je demografija pitanje svih pitanja, kazala je i dodala da pitanje demografije nije ideološko pitanje već pitanje zajedništva, konsenzusa i dugoročnog promišljanja. Profesor Šterc se zahvalio Primorsko-goranskoj županiji što je pristupila izradi ovako bitnog dokumenta i izrazio nadu se da će i akcijski plan biti donesen.

Župan Komadina zaključio je raspravu te naglasio kako smo vjerojatno prva županija i prvo predstavničko tijelo koje je ovu temu stavilo na dnevni red. Dodao je da je cilj ove studije bio da dobijemo kvalitetnu podlogu za izradu konkretnog akcijskog plana u kojem će biti obuhvaćene mjere koje se trebaju donijeti od državne razine, preko županije pa do jedinica lokalne samouprave. Rekao je da je ova točka stavljena na dnevni red Skupštine za razgovor i dogovor kako dalje, htjeli smo čuti prijedloge i ideje vijećnika.

“Problem loših demografskih trendova u Hrvatskoj nije od jučer i teško da će se riješiti odmah sutra. Ti su problemi nastajali od nastanka Hrvatske, dakle 30 godina, i bit ćemo sretni ako u idućih pet godina barem zaustavimo ove trendove. Nadležnosti u rješavanju demografskih pitanja su nacionalni, prije svega oni koji se tiču porezne politike, lokalni, u dijelu poticanje stanogradnje i naravno, županijski, a što se PGŽ-a tiče vidite i sami da je cijeli naš proračun usmjeren na poticanje demografske priče, 80 posto proračuna usmjereno je na školstvo i zdravstvo, pa na kulturu, sport i poduzetništvo što je okosnica demografskog razvoja. Tu su i razni socijalni programi, no naše su fiskalne mogućnosti ograničene, a ovlasti definirane zakonom”, rekao je župan, a vijećnici su većinom glasova prihvatili izvješće o demografskim pokazateljima u PGŽ.

Resorni pročelnik Mladen Brajan izvijestio je o stanju lovstva u Primorsko-goranskoj županiji. U 2021. godini na 32 lovišta koja su u nadležnosti PGŽ-a izlovljeno je 4589 grla divljih svinja, od toga preko 2000 na otocima. Pritom otok Krk bilježi permanentni porast izlova, a odnedavno i pojavu čaglja. Trenutno najveća problematika je pojava divljači u naseljenim mjestima što je u nadležnosti gradova i općina. Jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti program zaštite od divljači za koje Ministarstvo izdaje suglasnost te se tek onda može postupati, rekao je pročelnik. Iznio je niz aktivnosti koje su provedene kako bi se stanje poboljšao, među njima sastanak u Ministarstvu o izmjenama zakonskih propisa, podnošenje izvještaja lovoovlaštenika, analiza gospodarenja zajedničkim lovištem i sastanci s JLS-ovima. Kroz europski projekt Carnivore Dinarica nabavljeno je 40 električnih ograda i prometne signalizacije za sprečavaju sudara s divljači. Za najveće štete koje se broje u poljoprivredi, točnije stočarstvu, kroz program ruralnog razvoja potiče se ograđivanje pašnjaka i nabava pasa čuvara, a u suradnji s Hrvatskim šumama osigurano je 300-400 hektara novih površina za ovčare s Krka.

Na 7. sjednici usvojeni su i Program za mlade za razdoblje 2022. do 2024., Prijedlog socijalnog plana, odluke o visini turističke pristojbe za 2023. za općine i gradove na području PGŽ-a, dok su članicama Županijske skupštine Ivani Lakoti (SDP-PGS-IDS-HSU-HSS) i Željki Matković (HDZ) stavljani mandati u mirovanje, a dužnost će obnašati njihovi zamjenici Gabrijela Gorjanac Kapša i Damir Popov.

Na sjednici se, između ostalog, raspravljalo i o rasporedu sredstava za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika i utvrđivanje lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet, a osim zahtjeva Općine Omišalj za izmjenu Prostornog plana PGŽ-a, sve točke dnevnog reda su usvojene.

Foto: Filip Gardoš