Foto natječaj PGŽ svibanj – Cvijeće
Cvijet je višestruko važan u životu čovjeka i on ima svoju ulogu u razvoju cijele civilizacije. Odnos cvijeta i čovjeka možemo pratiti kroz cijelu povijest evolucije. Čovjek je kroz uzajamni odnos sebe i ove plemenite biljke izgradio mnogobrojne statuse koji se temelje na cvijeću – od znanstvenih studija do industrija za ukrašavanje i uljepšavanje, a u farmaceutskoj proizvodnji još se koristi i kao dodatak u određenim lijekovima. Dakle, cvijet je u svoj svojoj slojevitosti bio, a i danas je, važan kao ukras, kao hrana, kao lijek itd. Neodvojiv je dio naše svakodnevice i vrlo je čest motiv i fotografima i slikarima.
I evo naših dvanaest ustrajnih autora sa svojim viđenjem cvijeta, cvijeća, ove božanske biljke. Kadrovi i snimljene scene su iz dvorišnih cvjetnjaka pa preko gradskih zelenih i cvjetnih površina i sve do livade obrasle svim i svačim, a cvijećem ponajviše.
Koliko god cvijeće stvara ugodu u našem okruženju i koliko god ono jest lijepo samo po sebi, fotografirati ga nije nimalo lako. I kod ove teme prisutan je snažan subjektivizam. Naime, nije isto snimamo li cvijeće u svom vrtu ili negdje drugdje, ali fotograf bi se trebao osloboditi te intimne poveznice i imati na svom snimateljskom umu kako to cvijeće, koje je ispred objektiva, učiniti na slici, fotografiji što gledljivijim, da ne kažem ljepšim i impresivnijim. Gledano iz tih pozicija pohvaljujem Danijelu Grgurić, Darija Dorčića, Laru Troha i Branka Lautara. Iz njihovih fotografija vidljiva je fina emocionalna povezanost motiva i snimatelja, vidljiva je i suvisla upotreba tehnike u interpretaciji ideje ljepote cvijeta ili cvijeća. Autori su pokazali znalački odnos spram medija fotografije i poruke koju ona prenosi. Od spomenutih i pohvaljenih autora izdvajam fotografiju Božur u maminom vrtu Darija Dorčića i nominiram je za prvo mjesto. Božur kao cvijet ima niz simboličkih značenja, ovisno kako je i koji narod izgradio mit i vjerovanje o njemu pa se njegovoj boji pripisuju značenja časti, ljubavi, bogatstva, a kažu da štiti kuću i ukućane od zlih duhova. Dorčićeva je fotografija izoštrena u malom polju središnjeg dijela cvijeta, u krugu u kojem se otvaraju latice, a ostali, blago zamućeni dio prostora slike s naglašenim zelenim stabljikama i listom, kao da usmjerava i potiče i našu maštu, i rast, i otvaranje samoga cvijeta. Kao da nam i autor i cvijet poručuju da će se njihovim otvaranjem u potpunosti ispuniti naša vjerovanja i nadanja.
Borislav Božić, prof., Voditelj Škole fotografije Rijeka
S obzirom da smo napokon doživjele vrijeme kada su nam mjere malo popustile i ponovo omogućile da se prisjetimo vremena od prije novog normalnog, tema za slijedeći mjesec je: Korone nema pa slobodno šetam i uživam
HGD Zvijezda Danica svečano proslavilo 130 godina djelovanja
Hrvatsko glazbeno društvo Zvijezda Danica svečanošću u sportskoj dvorani u Kraljevici zaključila je ovogodišnje obilježavanje 130 godina neprekinutog djelovanja.
Jubilarnih 30 godina koncerta “Božić je, judi”
„Vaše pjesme će ostati ovom kraju i zato vam na ovaj način zahvaljujemo na svemu onome što radite. Ova vaša gesta koja traje već 30 godina, lijepa je stvar za naše ljude, kad primorski glazbenici poklanjaju ovom našem kraju ono što zapravo i najbolje rade, hvala vam“, rekla je zamjenica župana Marina Medarić na današnjem
Proglašeni pobjednici foto natječaja za studeni, tema za studeni “Svečanost moga doma, moje kuće, moje ulice, moga grada – ljepota adventa”
Vrijeme izlaska i zalaska sunca među najljepšim je trenucima dana, a mnogi uživaju u tim scenama. Taj period, koji traje sat vremena nakon izlaska i sat vremena prije zalaska sunca, naziva se zlatni sat zbog predivnih žuto-zlatno-crvenih tonova koji se pojavljuju na nebu kada je sunce nisko.
Dodijeljeni Frankopanski lavići za doprinose razvoju projekta Putovima Frankopana
U Opatiji je u Centru Gervais održana svečanost dodjele Frankopanskih lavića, nagrade kao zahvale na trudu i rezultatima rada pojedinaca koji su doprinijeli stvaranju i prepoznatljivosti Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana. Ovaj projekt temelji se na bogatoj frankopanskoj ostavštini, koja i dalje oblikuje kulturnu, turističku i gastronomsku ponudu Primorsko-goranske županije.
