Goranski medun postao 39. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
Goranski medun“ je dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije.
Postupak zaštite naziva „Goranski medun“ pokrenula je Udruga proizvođača meduna, a EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
„Goranski medun“ je med kojeg na području Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščanske udoline proizvode pčele autohtone pasmine sive pčele (Apis mellifera carnica) od medne rose. Medna rosa je slatki sok koji se u povoljnim uvjetima najčešće javlja na crnogoričnom (jela, smreka) i bjelogoričnom drveću (hrast, bukva, javor) te kojeg proizvode kukci, najčešće lisne i štitaste uši. Prikupljenoj mednoj rosi pčele dodaju vlastite specifične tvari, odlažu, izdvajaju vodu i skladište u stanice saća do sazrijevanja meduna.
Boja meduna je u rasponu od tamno bež preko tamno jantarne do crvenkasto-smeđe s mogućim perlastim nijansama u strukturi, kao i zelenkastim refleksijama na površini kod tekućih uzoraka meda. U ovisnosti o sezoni „Goranski medun“ može poprimiti i tamnije nijanse: smeđe do tamno smeđe, gotovo crne, nerijetko i sa zelenkastim preljevima nalik nafti. Miris je srednje do jako izražen, balzamičan, vaniličan, s notama koje podsjećaju na karamel, smolu, suho lišće i paljeno drvo. Odlikuje ga relativno slabija slatkoća i pripadajuća aroma srednjeg intenziteta, koja asocira na slad.
Republika Hrvatska sada ima 39 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Uz sada registrirani naziv „Goranski medun“ registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka i Lumblija.
FOTO: Ministarstvo poljoprivrede
U Cresu održana komunikacijska radionica “Pod povećalom”
Lokalna akcijska grupa Kvarnerski otoci organizirala je u creskoj palači Moise komunikacijsku radionicu nazvanu “Pod povećalom – Brendiranje i odnosi s javnošću za ugostitelje i proizvođače hrane na području LAG-a Kvarnerski otoci”. Radionica je dio projekta KUlinarska HArmonija ČArobnih okusa Primorsko-goranske županije.
Položeni vijenci povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Delegacija Primorsko-goranske županije predvođena zamjenikom župana Vojkom Brautom položila je vijence i zapalila svijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Grad Mali Lošinj proslavio svoj Dan
U Muzeju Apoksiomena proslavljen je Dan Malog Lošinja. U uvodnom dijelu svečane sjednice Gradskog vijeća, kojoj je u ime Primorsko-goranske županije prisustvovao ravnatelj Županijske lučke uprave Mali Lošinj Filip Balija, govorili su gradonačelnica Ana Kučić i predsjednik Gradskog vijeća Dubravko Devčić.
Proglašeni pobjednici foto natječaja za listopad, tema za studeni “Izlazak ili zalazak sunca”
Čovjek ostvaruje interakciju sa svim živim stvorenjima, a u toj komunikaciji stvaraju se i neraskidive uzajamnosti koje katkada zovemo prijateljstvima. Ta emocionalna povezanost svakako je vrlo jaka, ne samo između ljudi već i između ljudi i životinja.
