Kanal Ri, Deklaracija o starijim osobama i Prostorni plan PGŽ u fokusu Županijske skupštine

Prva točka dnevnog reda 34. sjednice Županijske skupštine Primorsko-goranske županije bila je Izvješće o poslovanju trgovačkog društva Kanal Ri d.o.o. za 2023. godinu koje je podnijela direktorica Gordana Šimić Drenik ističući poteze koji su obilježili tu godinu; optimizaciju ljudskih resursa, izradu novog Pravilnika o radu te suradnju s drugim medijima i obrazovnim ustanovama rad, kao i jačanje digitalnih platformi, razvoj društvenih mreža i ulaganje u novu web stranicu. Obrazlažući financijske pokazatelje naglasila je da je u toj godini došlo do pada prihoda od oglašavanja zbog financijske situacije u kojoj su se našle tvrtke nakon pandemije te da su smanjena sredstva Agencije za elektroničke medije zbog rasta broja digitalnih medija u Hrvatskoj.

Društvo je sukladno dostavljenom Izvješću u 2023. godini ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 868.784,00 eura, ukupne rashode u visini od 829.585,93 eura te je ostvarilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 39.198,07 eura. Porez na dobit iznosi5.348,14 eura, što podrazumijeva da konačna dobit razdoblja iznosi 33.849,93 eura. Također se navodi da u odnosu na ostvarenje u 2022. godini, ukupni prihodi bilježe smanjenje od 9,08%, ukupni rashodi smanjenje za 2,24%.U odnosu na Plan poslovanja za 2023. godinu, ukupni prihodi bilježe smanjenje od 1,84%, a ukupni rashodi su povećani za 2,56%.

Šimić Drenik je dodala kako je ovo Trgovačko društvo krajem 2023. godine pretrpjelo dva neplanirana gubitka financijskih sredstava iz naslijeđenih poslovnih ugovora i sudskih sporova. No, osigurana je isplata plaća djelatnicima.

Vijećnik Leo Pavela (nezavisni) izrazio je nezadovoljstvo zbog Izvješća koji se razmatra s dvije godine zakašnjenja, ali i pohvalio rad svih 22 djelatnika, posebno onih u programu i tehnici. Postavio je pitanje financijskog udjela Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke u temeljnom kapitalu, financiranja županijskih programskih sadržaja na Kanalu Ri, iznosu dugovanja iz proteklih godina, lokalnog gospodarstva koje ne participira u oglašavanju i prosječne plaće djelatnika od tek 850 eura neto. Vijećnik Pavela izrazio je mišljenje da regionalna televizija ima svoju budućnost, bez obzira na nove medije, posebice kada se govori o praćenju događaja poput karnevala, skijanja i drugih manifestacija. Josip Katalinić iz Mosta postavio je pitanje gledanosti programa te budućnosti ove regionalne TV kuće. Dodao je da Skupština mora odlučiti koja je misija i vizija ovog trgovačkog društva, hoće li se pojačati financiranje da se dobije kvalitetan proizvod jer je s ovako niskim primanjima teško imati kvalitetan kadar. Ili racionalizirati trošak, smanjiti izdvajanja i broj djelatnika.  

Bojan Kurelić (Akcija mladih) naglasio je da gospodarski odaziv ne postoji ni u sportu na ovom području, a bez financijskog priliva iz gospodarstva neće biti ni kvalitetne televizije.

Željko Lambaša (SDP) rekao je da često gleda Kanal Ri i da će podržati izvješće jer je to televizija lokalnog karaktera potrebna ovom kraju te izrazio želju da se proizvede više televizijskog sadržaja na čakavskolm narječju.

Franjo Butorac (PGS) se djelomično složio s vijećnikom Lambašom, ali i izrazio sumnju u samoodrživost televizije financiranjem iz lokalne privrede. Naglasio je da ga brine pad prihoda, rast rashoda i niska prosječna plaća djelatnika te rekao da treba naći način da televizija bude funkcionalna, kvalitetna i gledana.

Vice Sep (HDZ) rekao je kako je Kanal Ri osuđen raditi emisije koje donose prihod za isplatu plaća te kako bez Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije Kanal Ri ne bi opstao. Primijetio  je da emisije ovise o afinitetu djelatnika i traju dok djelatnik ne ode. Predložio je osnivanje Programskog vijeća.

Robert Matić (SDP) istaknuo je da je provedena racionalizacija, smanjene su kreditne obveze i dugovi, nabavljena nova oprema i provedena digitalizacija, optimizirani radni procesi. Kanal Ri smatra televizijom koja svoj program mora temeljiti na lokalnim sadržajima, temama od važnosti za građane te sportskim natjecanjima jer ta televizija za mnoge građane predstavlja važan vid informiranja. Prijenos karnevala deset sati bez greške dokazao je da Kanal Ri može biti ozbiljan medija s kvalitetnim sadržajem.

Direktorica Šimić Drenik naglasila je da ima viziju poslovanja te da će nakon stabilizacije imati clean start. Zbog toga, rekla je, javiti će se na natječaj za novo četverogodišnje razdoblje na direktorskoj funkciji, za što je natječaj raspisan danas.  Da televizija ima perspektivu, dodala ju, prepoznala je i Agencija za elektroničke medije koja je Kanalu Ri dala koncesiju na rok od dvadeset godina. Kanal Ri je član Nezavisnog udruženja televizija (NUT-a) preko kojeg se od Vlade i nadležnog ministarstva traže rješenja jer sve se lokalne i regionalne televizije nalaze u istom problemu financiranja.

Josip Katalinić, Leo Pavela i Bojan Kurelić izrazili su nezadovoljstvo komunikacijom direktorice Šimić Drenik s vijećnicima.

Župan Zlatko Komadina smatra da je dobro što postoji regionalna televizija jer mnoge teme ne bi bile vidljive kada bi postojale samo nacionalne televizije. Dodao je da je svjestan nedostatka kadra i malih primanja, ali i da mu u programu nedostaje žive rasprave, prijenosa uživo, javljanja s terena. No, za to trebaju financije i kvalitetni ljudi, zaključio je. Izvješće o poslovanju Kanala Ri nije prihvaćeno, sa 17 glasova za, 14 suzdržanih i 3 protiv.

Jednoglasno je pak prihvaćen Prijedlog deklaracije o osiguranju i unapređenju kvalitete života osoba starije životne dobi u Primorsko-goranskoj županiji kojom se županija proglašava mjestom koje osigurava i unaprjeđuje kvalitetu života osoba starije životne dobi, te utvrđuje kako će se svim raspoloživim kapacitetima Primorsko-goranske županije poticati oblikovanje i provođenje konkretnih programa, projekata, mjera i aktivnosti u cilju osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete života osoba starije životne dobi, pri čemu se rukovodeći načelima jednakosti i zabrane diskriminacije na temelju dobi, dobne svjesnosti, osjetljivosti i uključivosti, osobne neovisnosti, autonomije i samoostvarenja, dostupnosti odgovarajuće skrbi, sudjelovanja u političkom, kulturnom i društvenom životu, materijalne sigurnosti i stabilnosti te aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti.

U svrhu osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete života osoba starije životnedobi fokusirati posebno, ali ne isključivo, na sljedeća područja društvenogživota i djelovanja: socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu, ljudska prava i sigurnost, prijevoz, stanovanje, prehranu, dostupnost javnih površina, prostora i usluga, borbu protiv siromaštva, komunikacijsku i informacijsku dostupnost i uključenost, sudjelovanje u zajednici, uključujući međugeneracijsko učenje i podučavanje te cjeloživotno obrazovanje, sudjelovanje u javnom životu i procesima odlučivanja, radne odnose i radne aktivnosti u starijoj životnoj dobi, umjetnost, kulturu i sport, civilno društvo, humanitarne i volonterske aktivnosti te ostale oblikeprovođenja slobodnog vremena i drugo.

Županija će poticati jedinice lokalne samouprave na svom području da sukladnopotrebama svojih sredina te vlastitim mogućnostima promišljaju i provodeodgovarajuće programe, projekte, mjere i aktivnosti u pravcu osiguravanja iunaprjeđivanja kvalitete života osoba starije životne dobi. Upravo je o tome bilo najviše riječi u raspravi vijećnika.

Davor Zubović (HSU) istaknuo da su umirovljenici najugroženija skupina u društvu i zahvalio župana na angažmanu u poboljšanju uvjeta njihova života.

Morena Lekan (Možemo) podržala je deklaraciju te izrazila mišljenje da smještaj strarije osobe u Dom mirovljenika nije uvijek optimalno rješenje. Naglasila nužnost ulaganja u dnevne boravke za starije, pomoć u kući, posudionice ortopedskih pomagala, povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga putem uputnica HZZO-a u županijskim Specijalnim bolnicama u Opatiji, Crikvenici i Velom Lošinju.

Josip Katalinić (Most) pozdravio je deklaraciju i izrazio nadu u realizaciju zacrtanog. Izrazio je nadu da će se razviti sustav dnevnih boravaka za starije sa uključenom zdravstvenom njegom gdje oni mogli boraviti dok je obitelj na poslu i u školi, a poslijepodne i noć provesti u udobnosti svog doma. Katalinić smatra da bi taj projekt trebala pokrenuti Županija, kao što rade lokalne samouprave s ulaganjima u dječje vrtiće.   

Bojan Kurelić ( Akcija mladih) izrazio je sumnju u provedbu Deklaracije budući da za to nisu predviđena dodatna sredstva.

Sanjin Vrkić (HDZ) rekao je da je ova Deklaracija nastala na temeljima Deklaracije donesene u Hrvatskom saboru 13. prosinca 2024. godine te postavio pitanje tko će pratiti njezinu provedbu.

Robert Matić (SDP) naglasio je primjere dobre prakse. Dnevni boravak za umirovljenike uređuje se u Općini Jelenje, a tu uslugu nudit će i novi Dom umirovljenika u Kostreni.  

Sanja Beljan Brkić (HDZ) postavila je pitanje sredstava za provođenje projekata o skrbi, posebno kada je u pitanju Gorski kotar. Rekla da građani Gorskog kotara nisu osporavali uređenje kapaciteta za starije osobe u Domu zdravlja u Delnicama nego da su željeli da se u tom prostoru zadrže zdravstvene usluge te uredi prostor za stanovanje zdravstvenog kadra, a da se dom umirovljenika otvori u nekoj drugoj zgradi.

Pročelnica za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač istaknula je da za provedbu ove Deklaracije ne trebaju sredstva jer da se programi koji su navedeni u njoj već provode. Govoreći o povećanju smještajnih kapaciteta naglasila je da se tu snažnije moraju uključiti jedinice lokalne samouprave, a Županija će sve oblike izvaninstitucijskih službi i usluga sufinancirati iz proračuna, kao što to i sada čini. Istaknula je da je čak jedna trećina stanovništva starije životne dobi i da svi moraju pokazati poštovanje prema njima. Što se Gorskog kotara tiče, istaknula je da se prostor na katu Doma zdravlja u Delnicama dugo nije koristio te da ću u njemu ostati prostora za uređenje stana za zdravstvene djelatnike. Predložila je jedinicama lokalne samouprave da izvide prazne prostore Hrvatskih šuma koji bi se mogli urediti za umirovljenike, ali i dugotrajno priuštivi najam.  

Župan Zlatko Komadina izrazio je zadovoljstvo što je kapcitet u Lječilištu Veli Lošinj s 12 ugovorenih krevetna na račun HZZO-a narastao na 30. Naglasio je i nužnost povećanja kapaciteta za postoperativnu njege i rehabilitaciju pacijenata u županijskim Specijalnim bolnicama, na čemu se intenzivno radi.

Vijećnici su prihvatili i Odluku o 4. izmjena i dopunama Prostornog plana Primorsko-goranske županije koji će omogućiti razvoj brodogradilišta Cres, gradnja sportsko-rekreacijskog centra sa skijaškom dvoranom u Mrkoplju, proširenje obuhvata luke Baroš u Rijeci te inicijativu tvrtke Odašiljači i veze za postavljanje širokopojasne svjetlosne infrastrukture među sjeverno-jadranskim otocima.

Nakon rasprave o neotvorenim, ali markiranim ribogojilištima na Rabu, Cresu i Krku  na prijedlog otočnih vijećnika donesen je zaključak da kojim se Upravni odjel za prostorno planiranje zadužuje da po primitku inicijative o uklanjanju ribogojilišta iz Prostornog plana, napravi stručnu obradu i odluka uputi županu te Županijskoj skupštini na razmatranje.   

AKTUALNI SAT

Na aktualnom satu otvoreno je nekoliko tema od strane županijskih vijećnika pa je tako o najavljenom Programu dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima na području PGŽ za 2025. godinu s kojim se stvara određeni okvir poticanja poduzetništva, govorio vijećnik Robert Matić pritom istaknuvši mjeru koja se odnosi na poticanje inkluzivnog poduzetništva s kojom se namjerava prilagoditi građevine poslovne namjene ulasku osoba s invaliditetom i osobama sa slabijom pokretljivošću te postavio pitanje o ovogodišnjim iznosima potpora i kakva je situacija u odnosu na druge županije u Republici Hrvatskoj. Pročelnica Alesssandra Ban, zahvalivši na pohvalama, naglasila je da je Program za 2025. godinu još uvijek na javnom savjetovanju do 20. ožujka te pozvala sve zainteresirane da se uključe svojim povratnim komentarima. Iznos sredstava za implementaciju ovog programa je 1.080.000,000 eura nastavila je pročelnica, istaknuvši da je Primorsko-goranska županija među vodećim županijama po izdvajanju za poduzetnike u posljednje dvije godine.
Vijećnik Ivo Zrilić postavio je pitanje vezano za izgradnju luke u Trstu koja je započela za potrebe mađarske države, a riječ je o operativnoj obali dugoj 650 metara koja će biti u funkciji do 2028. godine i imati kapacitet obraditi 2,5 milijuna tona tereta. Vijećnik je izrazio zabrinutost zbog toga što Hrvatska, a posebice Lučka uprava Rijeka, nije poduzela slične mjere za jačanje riječkog pravca. Pročelnik Ljudevit Krpan odgovorio je na upit istaknuvši kako su potencijali sjevernojadranskih luka već prepoznati te da je Županija još 2001. godine, kroz Prostorni plan, počela s planiranjem dugoročnih kapaciteta razvoja riječke luke. Naglasio je kako je od tada postojala svijest o potrebi razvoja nove paradigme koja će odgovarati svjetskim standardima, ali da neki od ključnih faktora za razvoj, poput odgovarajućih prostora, nisu bili dostupni u Rijeci pa su se planirali prostori na području otoka Krka. Također smatra da bi razvoj ukrajinskog pravca mogao donijeti nove mogućnosti. Izrazio je uvjerenje da će Lučka uprava i država prepoznati te prilike, a PGŽ će, prema vlastitim mogućnostima, podržati implementaciju tih ideja.
Vijećnik Boris Popov postavio je pitanje kako će se ubrzati napredak i razvoj Primorsko-goranske županije pri čemu je župan Komadina u odgovoru istaknuo da je velika prometna i prostorna infrastruktura u ingerenciji države. Naveo je da je Županija još 2007. godine donijela prostorni plan temeljen na integralnoj prostorno-prometnoj studiji u suradnji s Ministarstvom čime su definirane ključne prometnice, uključujući novu prugu prema Zagrebu, zaobilaznicu od Permana prema Meji te izgradnju luke na Krku. Župan je naglasio da su promjene u prostornom planu omogućile širu gradnju, istaknuvši da za uspješan razvoj nije presudan samo prostor, već i vrijeme. Posebno se osvrnuo na kašnjenja u izgradnji željezničke infrastrukture na riječkom pravcu, koja, prema njegovim riječima, nije realizirana u očekivanom vremenskom okviru. To bi moglo izazvati probleme u transportu tereta kamionima jer nisu predviđeni kamionski terminali ni parkirališta. Također, župan je komentirao brze promjene u globalnoj trgovinskoj dinamici, spomenuvši kako su Kinezi bili potencijalni investitori za razvoj terminala, međutim, dok se Europska unija bavila „čepovima na bocama“, Mađarska je sklopila ugovor s Trstom za luku.
Na pitanje o Ivici Lukanoviću kao potencijalnom kandidatu za župana koje je uputio vijećnik Bojan Kurelić, župan je istaknuo da o kolegi misli sve najbolje, a vrijeme će pokazati kakav će biti župan.
Vijećnica Iva Rinčić iznijela je podatak da na području grada Rijeke većina ordinacija obiteljske medicine nisu pristupačne osobama s invaliditetom na što je zamjenik Braut odgovorio da se većina usluga zdravstvene zaštite u Domu zdravlja obavlja u zgradama koje nisu u vlasništvu PGŽ. „Mi praktički ulažemo i održavamo zgrade u tuđem vlasništvu, konkretno grada Rijeke, ali isto tako možemo reći da imamo određene lokacije u kojima su dizala i u koje smo u ovom prethodnom razdoblju ulagali i Proračunom izglasanom na Županijskoj skupštini predviđena su određena sredstva za obnove prilikom kojih se mora zadovoljiti taj uvjet pristupačnosti osobama slabije pokretljivosti“, zaključio je zamjenik.
Pitanje o visini prosječnih plaća u Primorsko-goranskoj županiji postavila je vijećnica Gabrijela Gorjanac Kapša na što je pročelnik Krpan odgovorio da se prema podatcima Državnog zavoda za statistiku po svim pokazateljima, u iznosu od 1832 eura bruto, naša županija nalazi odmah iza Grada Zagreba izrazivši nadu da će plaće biti još veće i približiti europskom prosjeku.
Vijećnik Josip Katalinić postavio je pitanje zna li se končan termin uklanjanja metalnog otpada u luci Rijeka na što je pročelnik Sanjin Vranković odgovorio da se Lučkoj upravi Rijeka poslao novi zahtjev za očitovanjem i po dobivenom odgovoru izvijestit će se Skupština.
Vijećnik Leonardo Pavela postavio je pitanje vezano za godišnji izvještaj Goranskog sportskog centra o čemu se raspravljalo na prošloj Sjednici na što je župan Komadina odgovorio da će Društvo imati obavezu godišnjeg izvještaja na Županijskoj skupštini.