Komadina: Hvala svima, vidimo se u nekim drugim okolnostima

„Stigli smo do kraja i ovog mandata. U ovom posljednjem mandatu, u složenim uvjetima prihodi su nam dvostruko porasli. Usmjerili smo ih u naše glavne djelatnosti i kapitalne projekte u zdravstvu, školstvu i socijali. Primorsko-goranska županija će, zahvaljujući ulaganjima u sport, sportaše, igrališta u gradu Rijeci i primjerice Platak, sljedeće godine nositi titulu Europske regije sporta, a zahvaljujući milijunima eura poticaja poduzetništvu u turizmu PGŽ će sljedeće godine biti i Europska regija gastronomije. Kada govorimo o kulturi Guvernerova plača doživljava veliki projekt energetske obnove, a Frankopani zahvaljujući ulaganju u objekte te programe žive i danas. Samo kroz civilno društvo pratimo rad gotovo tisuću različitih udruga i njihovih programa, a civilna zaštita garantira sigurnost stanovnika i gostiju te spremnost na djelovanje, ako tako nešto zatreba“, rekao je župan Zlatko Komadina na posljednjem susretu s novinarima ponedjeljkom.

„S druge strane očuvali smo Županiju kao mjesto izražavanja slobode, demokracije, uvažavanja drugih i drugačijih, očuvali smo stabilnost te bili pozitivan čimbenik na hrvatskoj političkoj sceni“, dodao je župan.
„I na kraju… Mi smo u odlazećoj fazi. Nitko od nas, koliko ja imam informaciju, neće se kandidirati na izborima. I ja sam svoj izborni put završio. Zahvaljujem svima na praćenju, a posebno pozdravljam vas umirovljenike iz medija jer u tim vodama će nam se putevi ponovno sresti. Hvala svima i vidimo se u nekim drugim okolnostima, zaključio je Komadina na oproštaju s tridesetak okupljenih novinara, fotografa i snimatelja iz raznih medija koji su svih ovih godina pratili rad Primorsko-goranske županije.

Novinarima se na dobroj suradnji zahvalio i zamjenik Vojko Braut istaknuvši projekt Rujevica Zapad koji je u visokoj fazi gotovosti. Projekt započet prije dvije godine ima završenu prvu i drugu fazu. Dobio je pristupne ceste, završen je objekt HGSS-a koji je dobio privremenu uporabnu dozvolu te je rad u novim prostorima već moguć. Potpisan je i ugovor za treću, konačnu fazu projekta, a riječ je o izgradnji zgrade Zavoda za hitnu medicinu. Vrijednost ovog velikog, generacijskog projekta je 11 milijuna eura, zaključio je Braut zahvalivši svima koji su sudjelovali u projektu te Gradu Rijeci, gradonačelniku Marku Filipoviću i zamjeniku Goranu Palčevskom koji su podržali projekt te za njegovu izgradnju darovali zemljište. Paralelno, dodao je Braut, radi se projektu Rujevica Istok kojim će Dom zdravlja dobiti zgradu u kojoj će biti objedinjene sve usluge. Nakon izmjene Urbanističkog plana Grada Rijeke uslijedit će projektiranje. Podsjetimo je na projekte uređenja Doma zdravlja u Opatiji, dislocirane jedinice Doma za starije u Delnicama, gradnju objekta u Cresu te energetske obnove postojećih županijskih Domova.
Veliki projekti obilježili su županijske luke, osvrnu posebno na ŽLU Krk koja će doživjeti rekonstrukciju i dogradnju.

O velikim projektima u školstvu govorila je zamjenica župana Marina Medarić. Uvedeno je devet novih srednjoškolskih programa, poput Tehničara za informacijske tehnologije i Šumarskog tehničara. Istovremeno su se rekonstruirale i dogradile osnovne škole i školske sportske dvorane diljem Županije – u Dražicama, Rabu, Dobrinju, Mošćeničkoj Dragi, Triblju, Klani, Čavlima, Brodu na Kupi – s ukupnim ulaganjima od gotovo 10 milijuna eura.
Projektom rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Jelenje-Dražice u Dražicama s izgradnjom školske sportske dvorane bili su obuhvaćeni radovi potpune rekonstrukcije i dogradnje zgrade škole u Dražicama. Na taj je način kapacitet postojeće zgrade s prijašnjih 10 proširen na 21 učionicu i time omogućen jednosmjenski rad škole na jednoj lokaciji. Dograđena je i jednodijelna školska sportska dvorana koja je toplom vezom povezana sa zgradom škole.

Provedba projekta dogradnje i rekonstrukcije OŠ Ivana Rabljanina obuhvatila je radove dogradnje troetažnog aneksa u kojem je smješteno osam novih učionica i pripadajućih kabineta, a nakon završetka radova, prostorni kapaciteti škole povećani su za 770 m2.
Dogradnja Područne škole Dobrinj počela je 2022. godine izradom projektne dokumentacije kojom je predviđena dogradnja novog krila zgrade škole u tri etaže i djelomična prenamjena prostora unutar postojećih prostora škole. Škola će dobiti šest novih učionica i dva kabineta te ostale prateće prostore.
Energetska obnova Područne škole Eugen Kumičić Mošćenička Draga obuhvatila je cjelokupno uređenje unutrašnjeg prostora škole s nabavom nove opreme. Unutrašnje uređenje Osnovne škole Jurja Klovića Tribalj obavljeno je u prostoru iseljenog vrtića, a preuređenjem postojećih prostora škole dobivena je i jedna nova učionica s pripadajućim kabinetom. Energetskom obnovom školske sportske dvorane Osnovna škola Klana u cijelosti je uređena školska sportska dvorana. Energetska obnova Osnovne škole Čavle uključila je sanaciju fasade u starom dijelu škole. Kroz projekt cjelodnevne škole u OŠ Frana Krste Frankopana Brod na Kupi obavljeni su radovi na uređenju i nabavljena oprema, čime se omogućava izvođenje cjelodnevne nastave.
Na javni poziv Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU-a, Primorsko-goranska županija kao osnivač prijavila je izgradnju nove Područne škole u Rešetarima Osnovne škole Milana Brozovića u Kastvu te nove Područne škole u Marinićima Osnovne škole Sveti Matej Viškovo i školske sportske dvorane, zatim izgradnju nove školske sportske dvorane Osnovne škole Maria Martinolića Mali Lošinj i Osnovne škole Jurja Klovića Tribalj te dogradnju Osnovne škole Čavle s četiri nove učionice.

Medarić je istaknula i ulaganja u srednje škole i učeničke domove, a obuhvatili su izgradnju školske sportske dvorane Medicinske škole u Rijeci, energetsku obnovu Hotelijersko-turističke škole i Gimnazije Eugena Kumičića Opatija, uređenje igrališta Učeničkog doma Kvarner, te uređenje unutrašnjih prostora Prve sušačke hrvatske gimnazije čime je omogućeno uvođenje novoga srednjoškolskog programa umjetničkog obrazovanja – klasični balet i suvremeni ples.
Sedam srednjih strukovnih škola u Primorsko-goranskoj županiji sudjelovalo je u uspostavi regionalnih centara kompetentnosti u četiri (pod)sektora: turizam i ugostiteljstvo, zdravstvo, elektrotehnika i računalstvo te strojarstvo, što ukazuje na razvijenost strukovnog obrazovanja u Županiji. Istovremeno, vodili smo računa o najosjetljivijim skupinama učenika pa tako već sedmu godinu zaredom učenicima naše Županije osiguravamo potporu velikog broja pomoćnika u nastavi za što smo osigurali financijska sredstava uspješnom prijavom na Javni poziv u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. Tako učenicima s teškoćama u razvoju kontinuirano osiguravamo pravo na kvalitetno obrazovanje te na ravnopravno i aktivno sudjelovanje u društvu.

Županija je od 2021. do 2024. godine financirala nabavu opreme za potrebe osnovnih i srednjih škola, te učeničkih domova u vrijednosti 800 tisuća eura. Sveukupna ulaganja u odgojno-obrazovne ustanove kojima je Županija osnivač tijekom mandatnog razdoblja iznosila su 28 milijuna eura.
Osim u obrazovanju, veliki rezultati ostvareni su u pomorskom sektoru koji bilježi značajan rast. Prihodi županijskih lučkih uprava tijekom mandatnog razdoblja povećani su za gotovo 2 milijuna eura, a kroz EU fondove osigurano je više od 26 milijuna eura za infrastrukturne projekte, poput dogradnje i sanacije luka u Cresu, Crikvenici, Baški i Rabu te je tako pomorsko dobro kroz niz velikih projekata u proteklom periodu doživjelo renesansu, zaključila je Medarić.

Veći projekti u kojima je Županija sudjelovala u sufinanciranju su ŽLU Bakar – Kraljevica – Kostrena, za rekonstrukciju pričuvne trajektne luke Črišnjeva te projektnu dokumentaciju rekonstrukcije bazena Žurkovo – Kostrena, ŽLU Cres, za rekonstrukciju i dogradnju zapadnog dijela luke Cres te dogradnju trajektnog pristaništa Porozina – dovršetak II. Faze, kao i rekonstrukciju te dogradnju zapadnog dijela luke Cres – III. Faza, ŽLU Crikvenica, za dogradnju luke Crikvenica i dogradnju i rekonstrukciju luke Podvorska, ŽLU Krk za rekonstrukciju operativnog gata u luci Glavotok; izradu i ugradnju sidrenog sustava plovila na rekonstrukciji luke Baška-3. faza; radove na rekonstrukciji istezališta-odvodnja i zbrinjavanje otpadne vode na istezalištu u luci Krk, ŽLU Mali Lošinj, za dogradnju lukobrana u luci Rovenska te sanacija i produženje postojećeg pristana u luci Unije-II. Faza, ŽLU Novi Vinodolski, za II. fazu rekonstrukcije luke Klenovica-ribarska luka i gatovi-izgradnja gatova II. faza, izradu projektne dokumentacije za projekt rekonstrukcije i dogradnje primarnog lukobrana u luci Novi Vinodolski, ŽLU Opatija-Lovran-Mošćenička Draga, za izradu projektne dokumentacije za dogradnju luke Ika, ŽLU Rab, za rekonstrukciju i sanaciju obala u luci San Marino, sanaciju i rekonstrukciju luke Melak u Loparu – II. Faza te rekonstrukciju i sanaciju obale u luci Rab.

Na području kulture, sporta i tehničke kulture kreirani su novi strateški dokument – Plan razvoja sporta i Plan razvoja tehničke kulture 2022. – 2027. Programom javnih potreba u kulturi financirano je blizu 700 programa s više od 1,1 milijun eura.
Ulaganja u sportske objekte, obnove nogometnih igrališta i izgradnja novih sportskih dvorana, poput one u Loparu na otoku Rabu, kao i suradnja s lokalnim vlastima, omogućili su sportašima i kulturnim djelatnicima kontinuirani razvoj i napredak. Zbog ulaganju u sport, klubove i infrastrukturu Županija sljedeće godine nosi titulu Europske regije sporta, rekla je Medarić.
Nastavljena je i provedba projekta Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana ukupne vrijednosti više od 8,5 milijuna eura, a ova zadnja faza objedinjuje sve prethodne faze i stvara jedan kulturni proizvod, osmišljeno je više od 500 edukativnih i kulturno-turističkih programa koji je posjetilo 700.000 ljudi.
Medarić je posebno naglasila EU projekt Energetske obnove Guvernerove palače u Rijeci (3. listopada 2023. – 3. svibnja 2026.) u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4 milijuna eura, od čega su 3,5 milijuna eura bespovratna sredstva.

Zamjenik Petar Mamula dodao je važan projekt gradnje sportske dvorane Željezničko-tehničke škole u Brod Moravicama, najvećoj goranskoj školi, u, kako je dodao, djelu Gorskog kotara u kojem živi najveći broj pripadnika nacionalne manjine kojoj pripada.

Istaknuo je važnost poticanja rada udruga civilnog društva u PGŽ koji su pročelnica Ermina Duraj i njezin prethodnik pročelnik Goran Petrc posebno pratili i poticali te je u mandatu za ove potrebe doznačen iznos od 1,9 milijuna eura te još 300 tisuća eura za Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Mamula je podsjetio da na području Županije živi oko 30 tisuća predstavnika nacionalnih manjina, koje imaju osam Vijeća i pet predstavnika te tridesetak udruga. To je populacija koja je uvijek imala podršku ove Županije za kulturni i javni rad, ali dodao da je protekla sjednica Županijske skupštine dokazala da još ima mjesta za napredak. Stoga je Mamula pozvao novog župana i buduće članove Skupštine da povedu brigu o tome da se o temama nacionalnih manjina raspravlja na kolegiju župana i na sjednicama.
Zahvalio novinarima na suradnji i praćenju, a onima koji dolaze nakon, poručio je da želi da nastave kročiti pravim putem, poput ove „ekipe“ koja je na odlasku.

U ime novinara, županu i zamjenicima obratio se dugogodišnji novinar, voditelj i urednik Radio Rijeke Josip Krmpotić koji je u svom stilu, šaleći se o osobnoj kandidaturi za župana nasmijao sve prisutne.
Izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Primorsko-goranskom županijom i svim službama koje su bile na raspolaganju novinarima i reporterima. Spomenuo je i izazove novinarstva u kojem sve ove spomenute projekte treba slušateljima i gledateljima prenijeti u prilogu od dvije minute. Dodao je da su svi, od župana i zamjenika spomenuti projekti, dokaz je da se ovdje zapravo puno „delalo“. Čestitao je, i u šali županu čestitao što je s novinarima „izdržao“ punih 25 godina.
„Mislim da smo ovo junački priveli kraju. Novinarima koji ostaju želim sreću i zdravlje, a mi stariji, sa županom se vidimo u nekom domu umirovljenika “, zaključio je Krmpotić posljednji press kolegij u ovom mandatu.