Kreće “Bajkoteka”, projekt koji lokalnu baštinu povezuje s bajkama braće Grimm
Od idućeg tjedna pa sve do studenog ove godine po prvi će se puta provoditi novi interdisciplinarni izložbeno-edukativni projekt “Bajkoteka” Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, najavljeno je na konferenciji za medije.
Riječ je o projektu kojim se lokalnu kulturno-povijesnu baštinu primorsko-goranskog kraja nastoji povezati s pričama poznatih europskih i svjetskih bezvremenskih bajki braće Grimm, a u kojem će bajke prerušene u obličje etnografskih posebnosti zajednica i kultura biti predstavljene u osam interpretacijskih centara koji djeluju u sklopu projekta Kulturno-turističke rute “Putovima Frankopana”.
Kako je objasnila ravnateljica PPMHP Tamara Mataija, ovaj je projekt nastao s ciljem da prikažu etnografsku građu koju u Muzeju imaju, no koja nije zastupljena u njihovu postavu. Upravo su koristeći priče iz bajki tu građu htjeli učvrstiti, a sam program su odlučili disperzirati diljem PGŽ i tako se povezati sa županijskim projektom Kulturno-turističkom rutom “Putovima Frankopana”.
Kustosica-pedagoginja PPMHP Iva Volović naglasila je da osam lokacija na kojima će se program provesti objedinjuju i Primorje, i Gorski kotar i Krk, a suradnja s “Putovima Frankopana” odvija se tako da će kroz bajke kao formu najbližu djeci, prikazati etnografske priče vezane uz lokalnu povijest, zavičaj i baštinu. Premda su ciljana publika djeca, kao i obitelji, programi su prikladni i za odrasle.
“Radi se o edukativno-izložbenom programu što znači da ćemo u čitavom projektu imati organizirane izložbe, ali ne one klasične na koje smo navikli u Muzeju kada se predstavlja mnoštvo artefakata, već su to izložbe na kojima će se kroz nekoliko predmeta, bilo da su artefakti iz etnografske zbirke Muzeja, ili zbirke koje pojedini Kašteli i sami čuvaju, predstaviti lokalna priča kroz likove iz svima poznatih bajki braće Grimm. Oni su utemeljitelji klasične bajke i sakupljali su narodne priče te su se u ovoj fazi projekta pokazali kao najbolji način da se priče ispričaju, a također će se ispričati i kroz kazivanja lokalnog stanovništva i onih koji su najbolje upućeni u tu baštinu”, objasnila je Volarić.
Prema riječima Sonje Šišić, pročelnice UO za kulturu, sport i tehničku kulturu, Frankopani su nam u naslijeđe ostavili bogatu kulturu, a s obzirom na ciljeve Kulturno-turističke rute, vrlo je važno da se detalji iz povijesti interpretiraju na različite načine kako bi zaintrigirali i najmlađe i obitelji te lokalno stanovništvo.
“Poznata je priča o Snjeguljici te citat o ogledalcu “Ogledalce, ogledalce, kaži mi tko je najljepši na svijetu?”, a u ovom će se programu pričati o tome kako izgled nije najvažniji i to upravo na primjeru same Ane Katarine Frankopan. Ona je bila književnica i prevoditeljica, žena i majka vrlo uspješna i obrazovana za to doba, između ostalog i lijepa, ali naglasak u interpretaciji je upravo na vrijednosti i znanju koje je ona imala, a ne samo na njenoj ljepoti”, istaknula je Šišić te dodala kako vjeruje da će priče biti zaista poučne za najmlađe.
Na svakoj će se lokaciji programi zadržati po dva tjedna, a priča započinje već idućeg ponedjeljka 1. srpnja u 19.00 sati u Dvorcu Nova Kraljevica gdje će posjetitelje dočekati pepeljuga i priče vezane uz svakodnevicu prije stotinu do dvije stotine godina.
Na projektu surađuje i Sveučilište u Rijeci koje je sudjelovalo u izradi ilustracija i tekstova za izložbeni program i katalog, kao i Gradska knjižnica Rijeka.
Nakon Kraljevice, programi se nastavljaju: od 17. 7. do 30. 7. u Kaštelu u Bakru; od 19. 8. do 1. 9. u Kaštelu Zrinskih u Brod na Kupi; od 4. 9. do 17. 9. u Kuli u Bribiru; od 20. 9. do 3. 10. u Kaštelu Grobnik; od 7. 10. do 20. 10. u Kaštelu u Krku; od 21. 10. do 3. 11. u Kaštelu Trsat te od 6. 11. do 19. 11. u Dvorcu Zrinskih u Čabru.
FOTO: Sergej Drechsler, Novi list
Svečano otvorena obnovljena Čitaonica Cernik
U Cerniku je svečano otvorena obnovljena zgrada Čitaonice. Zgrada je dobila novi krov, fasadu, stolariju te obnovljene instalacije za vodu i struju. Ukupna investicija vrijedna je više od 200 tisuća eura, od čega je četrdeset tisuća eura sufinancirala Primorsko-goranska županija.
Publikacije Primorsko-goranske županije na policama Interlibera
Na ovogodišnjem Interliberu, središtu književnih susreta, nastupaju izdavači s područja Primorsko-goranske županije poput nakladničkih kuća Val i Lektira te su predstavljene i brojne PGŽ publikacije.
Ispitivanje potreba neprofitnih organizacija u Primorsko-goranskoj županiji
Primorsko-goranska županija, u okviru svog samoupravnog djelokruga, kontinuirano raspisuje i provodi niz javnih poziva u području civilne zaštite, civilnog društva, prostornog uređenja, graditeljstva, zaštite okoliša, zdravstva, odgoja, obrazovanja, pomorskog dobra, prometa, veza, turizma, poduzetništva, ruralnog razvoja, regionalnog razvoja, infrastrukture, socijalne politike, mladih, kulture, sporta, tehničke kulture i brojnih drugih područja.
Predstavljen umjetnički panel ArtTalk, prilika za upoznavanje riječkih umjetnika u njihovom okruženju
Predstavljen je projekt „Umjetnički panel ArTalk“ udruge RECiŠOU namijenjen srednjoškolcima i studentima zainteresiranim za umjetnost koji se provodi uz potporu Primorsko-goranske županije. Kroz razgovore s afirmiranim umjetnicima i djelatnicima u kulturi ideja je upoznati razne umjetničke grane poput kazališta, filma, glazbe, likovne umjetnosti, primijenjene umjetnosti, plesa, fotografije, književnosti i radija i prikazati što sve obuhvaća