Na sjednici Županijske skupštine usvojen rebalans Proračuna PGŽ koji raste za 26,4 milijuna eura

Županijska skupština PGŽ većinom glasova podržala je rebalans proračuna kojim se konsolidirani proračun povećava s početnih 224,1 milijuna eura za 26,4 milijuna eura na iznos od 250,5 milijuna eura.

Nova raspoloživa sredstva rezultat su povećanja prihoda i primitaka tekuće godine za 18,2 milijuna eura i povećanja planiranog neto viška u iznosu od 8,2 milijuna eura. Od navedenog povećanja prihoda tekuće godine, 6 milijuna eura se odnosi na primitke Županije, a 12,2 milijuna eura na korisnike. Povećanje prihoda Županije, prije svega, posljedica je rasta poreznih prihoda. Od povećanja planiranog neto viška, 5,1 milijuna eura je županijskih sredstava, a 3,1 milijun eura korisnika. Dakle, rashodi koje financira Županija povećavaju za 11,1 milijun eura.

Županija najviše svojih izvornih sredstava usmjerava UO za zdravstvo i UO za odgoj i obrazovanje, točnije financiranje dostupnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, energetsku obnovu zgrada, ulaganje i opremanje zdravstvenih objekata, projekt Zdravstvenog centra Rujevica, EU projekt RCK i druge.

Župan Zlatko Komadina akceptirao je većinu amandmana vijećnika među kojima je i 300 tisuća eura „težak“ program potpore poduzetnicima za financiranja kandidatura za EU sredstva. Kako je komentirao, logično je da PGŽ pomogne i pruži potporu poduzetnicima koji ujedno doprinose županijskom proračunu. „Ne bi prihvatili amandmane da nismo u mogućnosti, a prihvatili smo svaki kvalitetni prijedlog“, zaključio je.

Tako će se podržati obrazovni program Sveučilišta u Rijeci za 3. dob, nabavka novog semafora za nogometno igralište Orijent, uređenje rukometnog igrališta u Gradu Vrbovskom te prometnica na području Gomirja i Moravica. Morena Lekaj pozdravila je potporu županije inicijativama stranke Možemo za subvencioniranje stanarine žrtvama nasilja koje izlaze iz sigurne kuće te prijevoza onkoloških pacijenata na liječenje.

Prethodno Rebalansu, usvojen je izvještaj o radu župana Zlatka Komadine za drugu polovicu 2022. godine i izvještaj o izvršenju Proračuna za 2022. godinu kojeg je predstavio pročelnik UO za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat naglasivši kako su ostvareni prihodi i primici konsolidiranog proračuna u iznosu 1,547 milijardi kuna što je 97,2 posto plana za 2022. godinu. Ako se prihodima i primicima tekuće godine pridoda 100 milijuna kuna prenesenih sredstava iz 2021. godine proizlazi da su Županija i njezini proračunski korisnici u prošloj godini raspolagali s ukupno 1,647 milijardi kuna, kaže Parat.

Rashodi i izdaci ostvareni su u iznosu od 1,523 milijardi kuna ili 90 posto od plana. Kako je napomenuto, rashodi su ostvareni u nešto nižem postotku od prihoda, a glavni razlog je slabije izvršenje kapitalnih rashoda, poput projekta Doma zdravlja u Opatiji koji je ovisan o dogovoru s jedinicom lokalne samouprave. Kad se sučele ukupno raspoloživa sredstva s ostvarenim rashodima i izdacima dolazi se do viška konsolidiranog proračuna od 124 milijuna kuna.

Tijekom rasprave upućeno je više pitanja vezanih uz status pojedinih neizvršenih projekata uz opzervaciju kako se mahom radi o projektima koje PGŽ provodi u partnerstvu. Primjerice, Dom za starije osobe u Klani, koji se provodi u partnerstvu pet jedinica lokalne samouprave. Resorna pročelnica Dragica Marač podsjetila da se partnerima usklađivala faznost projekta te su sada stečeni uvjeti za pokretanje postupka nabave za idejni projekt koja će se provesti početkom lipnja. Na tezu o nedostatnom financiranju razvoja poljoprivrede u Gorskom kotaru, privremeni pročelnik Mladen Brajan naveo je kako je za tu namjenu osigurano 130 tisuća eura dok će se rebalansom proračuna namijeniti dodatnih 200 tisuća eura u svrhu navodnjavanja i poboljšanja plodnosti tla. Najavio je i izradu Strateškog plana razvoja poljoprivrede koji bi se mogao naći na Skupštini u drugoj polovici ove godine.

Sjednica je započela Aktualnim satom u okviru kojeg su članovi Županijske skupštine postavili niz pitanja različite tematike. Tako je, između ostalog, vijećnika Vjekoslava Rubešu (AM) zanimalo u kojoj je fazi projekt Unije-samoodrživi otok koji je započet još 2014. godine i što je konkretno do sada napravljeno. Pročelnik Ljudevit Krpan odgovorio je kako je riječ o projektu u kojem je PGŽ jedan od partnera te da je od strane Županije realizirano sve što je do sada bilo planirano, od sustava LED rasvjete, izgradnje desalinizatora, a najveća investicija bila je dogradnja luke Unije koja je dovršena lani čime se omogućuje sigurno pristajanje brodova novijih generacija, jer je upravo bolja prometna povezanost prvi zahtjev mještana Unija. U pripremi je i izgradnja solarne elektrane gdje je investitor HEP, rekao je Krpan.

Leo Pavela postavio je pitanje izostanka potrebne suradnje između uprave Zračne luke Rijeka i TZ Kvarnera i TZ Gorskog kotara koji više nemaju prostor u zgradi aerodroma. Župan Komadina odgovorio je da je iz zgrade Zračne luke prema njegovim saznanjima deložirana TZ Krka uz objašnjenje uprave da taj prostor mogu bolje komercijalno iznajmiti. Dodao je da TZ Kvarnera kroz udruženo oglašavanje prikuplja sredstva za subvencioniranje linija više avio prijevoznika čime se povećava promet, a time i prihod Zračne luke.

Borisa Popovića zanimalo je zašto je natječaj za pročelnike trajao samo osam dana i zašto je oglašen samo u Narodnim novinama. Župan je odgovorio da je natječaj proveden sukladno zakonu, objavljen je i na web stranicama PGŽ te rekao da je u međuvremenu i zaključen te da će uskoro objaviti rezultate. Postavljeno je i pitanje može li se u Gradu Rijeci osigurati primjeren prostor za sjednice Županijske skupštine, na što je župan odgovorio da ima više opcija, ponovni povrataka u dvoranu Transadrije, jedno od rješenja mogla bi biti dvorana Hotela Neboder što je i ponuđeno predsjedniku Županijske skupštine, a trajno rješenje bit će nova zgrada Doma zdravlja na Rujevici gdje će se na jednoj etaži urediti i dvorana primjerena i za održavanje sjednica Županijske skupštine.

Davora Štimca zanimalo je hoće li se PGŽ angažirati kako bi se sačuvala bolnica u Lopači kojoj je osnivač Grad Rijeka, ali, kako je rekao, očito nisu u stanju sami osigurati kvalitetan rad te zdravstvene ustanove. Odgovorila je pročelnica Dragica Marač i navela da su u tijeku razgovori sa službama Grada Rijeke, a prijedlog je da dio prostora bolnice prenamjeni za smještaj starijih osoba s demencijom jer takvi kapaciteti kronično nedostaju. Na taj bi se način uprihodovala financijska sredstva koja bi pomogla održivosti i same bolnice Lopača.

U nastavku sjednice, usvojeno je izvješće o radu lučkih uprava. U prezentaciji privremenog pročelnika Zlatana Marunića istaknuto je da osam ŽLU upravlja s 101 lukom i broji 12136 komunalnih i nautičkih vezova te 109 zaposlenih. Pročelnik je posebno pohvalio sinergiju jedinica lokalne samouprave, ministarstva i županije u realizaciji investicija u lučku infrastrukturu. U raspravi je istaknuta potreba osiguranja većeg broja komunalnih vezova, boljeg zbrinjavanja otpada, a raspravljalo se i oko modela upravljanja i financija.

Županijska skupština podržala je i prijedlog rasporeda sredstava temeljem Fonda za Gorski kotar. S otprilike 690 tisuća eura sufinancirat će se šest goranskih projekata pristiglih na javni poziv, i to sanjkalište „Plasa“ u Općini Fužine, uređenje trga kod crkve u Mrkoplju, prenamjena prostora parkirališta u trg u Općini Skrad te rekonstrukcije dječjeg vrtića u Delnicama, zgrade društvene namjene u Vrbovskom i javne rasvjete u Čabru.

Jednoglasno je donesena i odluka o imenovanju Tamare Mataije za ravnateljicu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, a do kraja 17. sjednice Županijske skupštine PGŽ koja je održana u Hotelu Royal u Opatiji, osim prijedloga rješenja o odbijanju koncesijena pomorskom dobru za brodogradilište u Gradu Rabu za koju je većina bila suzdržana i o kojoj će se glasovati na nekoj od narednih sjednica Skupštine, usvojene su sve točke dnevnog reda. Među ostalim, prijedlog rasporeda sredstava za dostupnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite Zavodu za hitnu medicinu PGŽ, izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu, izvještaji ŽOC-a, o radu koncesionara i provedbi javno-zdravstvenih mjera zaštite zdravlja te više prijedloga dodjele koncesija na pomorskom dobru.