Važnost antikorupcijskih politika u kontekstu funkcioniranja lokalnih i regionalnih razina

Održan je okrugli stol za stručnu javnost te čelnike gradova i općina Primorsko – goranske županije “Važnost antikorupcijskih politika u kontekstu funkcioniranja lokalnih i regionalnih razina”.

Okrugli stol se sastojao od dva panela, a započeo je uvodnim izlaganjem Mladena Bručića-Matica, ravnatelja Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koji se osvrnuo na elemente nacionalne antikorupcijske kampanje te sve dostupne antikorupcijske alate.

Ovaj okvir čine posebno Zakon o lobiranju, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o pravu na pristup informacijama, ali i Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti. U ime Primorsko-goranske županije događaju je prisustvovala Voditeljica Ureda za pripremu sjednica – Tajništvo Županije, Tanja Zatezalo.

Teme prvog panela “Prevencija korupcije na lokalnoj i regionalnoj razini – ovlasti neovisnih institucija – iskustva i perspektive” bile su rad i ovlasti neovisnih tijela – Državnog izbornog povjerenstva, Povjerenika za informiranje, Državnog ureda za reviziju, Ureda pučke pravobraniteljice i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja djeluju u pojedinim područjima prevencije korupcije, ali i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), koji je primarno represivno tijelo.

Poseban je naglasak bio na iskustvima i izazovima u radu navedenih neovisnih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini. Svi sudionici su se složili kako su daljnja edukacija i sinergijsko djelovanje svih ovih tijela ključni alati u borbi protiv korupcije, posebice edukacija na lokalnim razinama.

Vršiteljica dužnosti zamjenice predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Danijela Antolković istaknula je kako je javna nabava vrlo osjetljivo i korupciji podložno područje pa Državna komisija ima i preventivnu i korektivnu ulogu u sprečavanju korupcije. Zamjenica Pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja primijetila je kako je najčešći problem upravo nerazumijevanje zakonskih odredbi i koraka koje treba poduzeti kako bi se ostvarila prava i zaštita zajamčena Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Važnost daljnje edukacije na svim razinama naglasila je i predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandra Jozić- Ileković, dodavši kako je edukacija sastavni dio njihova posla. “Kao primarno represivno tijelo i tijelo progona, USKOK se bavi posljedicama koruptivnog čina, a sinergija s preventivnim tijelima iznimno je važna”, komentirala je zamjenica ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Nataša Đurović, i dodala kako su edukacija, prevencija i represija tri ključne metode borbe protiv korupcije.

Član Državnog izbornog povjerenstva Draženko Pandek najveći prostor za poboljšanje percepcije i rada neovisnih institucija vidi upravo u kontinuiranoj edukaciji i izbornih tijela i sudionika. Voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama u Uredu povjerenika za informiranje Dubravka Bevandić slaže se s potrebom edukacije na razinama lokalne samouprave, ali i s nužnosti konstantne edukacije službenika za informiranje.

U drugom panelu su predstavljeni mehanizmi zaštite prijavitelja nepravilnosti. Važna uloga povjerena je Uredu Pučke pravobraniteljice kao tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. “U samoj izradi Zakona sudjelovao je široki krug stručnjaka”, napomenula je načelnica Sektora za sprječavanje korupcije u Upravi za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije Tamara Šurina, dodavši kako je iznimno važno osvijestiti sve dionike kada se radi o Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. S tim u vezi, Ured Pučke Pravobraniteljice izdao je Vodič za prijavitelje nepravilnosti koji dodatno objašnjava sam zakonski okvir i čija je svrha olakšat i primjenu ovoga Zakona.

Na panelu se raspravljalo i o Zakonu o lobiranju koji stupa na snagu 1. listopada 2024. godine te o njegovoj budućoj provedbi u kontekstu rada Povjerenstva za odlučivanje sukoba interesa koje će biti nadležno za vođenje Registra lobista i druge poslove u skladu sa Zakonom.

Okrugli stol dio je projekta „Poticanje šire javnosti u borbi protiv korupcije podizanjem svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti sprječavanja i pravnoj zaštiti prijavitelja“ koji se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.