Otvorena izložba “Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke”
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka predstavljena je i otvorena izložba “Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke” autora Tee Perinčić i Markusa Leidecka. Izložba je dio projekta Brdo kulture, a organizirana je suradnjom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Državnog arhiva u Rijeci.
Izložbu je, u ime Primorsko-goranske županije otvorila zamjenica župana Marina Medarić. Naglasila je kako izložba progovara o zanimljivoj i dinamičnoj povijesti Grada Rijeke i većeg dijela Primorsko-goranske županije. Riječ je o prostoru migracija, na kojem su se izmjenjivale vlasti i države ostavljajući “pečate” svog trajanja na ovim prostorima. Zahvaljujući njima, istaknula je Marina Medarić, mi danas o gradu Rijeci možemo govoriti kao o kozmopolitskom i otvorenom gradu.
Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Muzeja naglasila je da ova Izložba progovara o Rijeci i to ispravama iz razdoblja od 17. do 19. stoljeća kojima su dodjeljivana građanska prava onima koji su bili rođeni u Rijeci ili su se u Rijeku doselili, a pravo punopravnog građanstva zaslužili su svojim radom, doprinosom gradu i građanima kao i svojom financijskom moći. “Isprave su to koje se čuvaju u našem Muzeju i Državnom arhivu u Rijeci i predstavljaju važan dio riječke povijesti”, istaknula je Nikolina Radić Štivić i najavila i film koji se može pogledati uz izložbu o zahtjevnom restauratorskom poslu na papiru.
Zahvalila je djelatnicima Muzeja i Državnog arhiva u Rijeci, studentima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Odsjeka za povijest, diplomskog studija Povijest i interpretacija baštine koji u našem Muzeju koji je Stručna baza Sveučilišta u Rijeci provode stručnu praksu. Ravnateljica je na financijskoj, ali i svakoj drugoj pomoći zahvalila i Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.
U ime Grada Rijeke nazočnima se obratio gradonačelnik Marko Filipović. Istaknuo je kako izložba govori o zanimljivom razdoblju riječke povijesti i preispituje našu multikulturalnost, naš kozmopolitski duh, otvorenost i toleranciju kojom se danas ponosimo iako put do toga nije bio ni jednostavan ni lak o čemu svjedoči i ova izložba. Gradonačelnik je zahvalio Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka i Državnom arhivu u Rijeci na predanom radu na ovoj zanimljivoj izložbi. Pozvao je i Riječanke i Riječane da je posjete ističući kako se izložba događa uoči obilježavanja Dana svetog Vida, zaštitnika Grada Rijeke.
Jubilarnih 30 godina koncerta “Božić je, judi”
„Vaše pjesme će ostati ovom kraju i zato vam na ovaj način zahvaljujemo na svemu onome što radite. Ova vaša gesta koja traje već 30 godina, lijepa je stvar za naše ljude, kad primorski glazbenici poklanjaju ovom našem kraju ono što zapravo i najbolje rade, hvala vam“, rekla je zamjenica župana Marina Medarić na današnjem
Proglašeni pobjednici foto natječaja za studeni, tema za studeni “Svečanost moga doma, moje kuće, moje ulice, moga grada – ljepota adventa”
Vrijeme izlaska i zalaska sunca među najljepšim je trenucima dana, a mnogi uživaju u tim scenama. Taj period, koji traje sat vremena nakon izlaska i sat vremena prije zalaska sunca, naziva se zlatni sat zbog predivnih žuto-zlatno-crvenih tonova koji se pojavljuju na nebu kada je sunce nisko.
Dodijeljeni Frankopanski lavići za doprinose razvoju projekta Putovima Frankopana
U Opatiji je u Centru Gervais održana svečanost dodjele Frankopanskih lavića, nagrade kao zahvale na trudu i rezultatima rada pojedinaca koji su doprinijeli stvaranju i prepoznatljivosti Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana. Ovaj projekt temelji se na bogatoj frankopanskoj ostavštini, koja i dalje oblikuje kulturnu, turističku i gastronomsku ponudu Primorsko-goranske županije.
Svečano otvorena obnovljena Čitaonica Cernik
U Cerniku je svečano otvorena obnovljena zgrada Čitaonice. Zgrada je dobila novi krov, fasadu, stolariju te obnovljene instalacije za vodu i struju. Ukupna investicija vrijedna je više od 200 tisuća eura, od čega je četrdeset tisuća eura sufinancirala Primorsko-goranska županija.
