Primorsko-goranskoj županiji za transparentnost proračuna ocjena odličan, među odlikašima i velika većina gradova i općina u PGŽ
Prema upravo objavljenom izvješću Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti županija, gradova i općina za razdoblje studeni 2019. – travanj 2020., Primorsko-goranska županija kao i velika većina jedinica lokalne samouprave na području PGŽ u samom su vrhu po svim analiziranim parametrima. Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i, između ostalog, utjecati i na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, na odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
I prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, PGŽ je u grupi najtransparentnijih uz Požeško-slavonsku, Koprivničko-križevačku, Zagrebačku, Karlovačku i Šibensko-kninsku županiju, dok su najmanje transparatnen Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličko senjska i Dubrovačko-neretvanska županija, stoji u Izvještaju Instituta. Navode nadalje da se po vrstama lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može ocijeniti vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova 4,5 i općina 4. No, velike su razlike u broju objavljenih dokumenata – posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 90% županija, ali samo 70% gradova i 50% općina.
I prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, PGŽ je u grupi najtransparentnijih uz Požeško-slavonsku, Koprivničko-križevačku, Zagrebačku, Karlovačku i Šibensko-kninsku županiju, dok su najmanje transparatnen Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličko senjska i Dubrovačko-neretvanska županija, stoji u Izvještaju Instituta. Navode nadalje da se po vrstama lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može ocijeniti vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova 4,5 i općina 4. No, velike su razlike u broju objavljenih dokumenata – posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 90% županija, ali samo 70% gradova i 50% općina.
Čak je 87 gradova ‘odlikaša’ no i dalje se razlikuje postotak gradova i županija s objavljenih pet dokumenata (68 naprama 90%). Prosječno najtransparentniji gradovi su u Brodsko-posavskoj i Istarskoj (5) te Krapinsko-zagorskoj i Primorsko goranskoj (4,9), a najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj (3,6) i Koprivničko-križevačkoj županiji (3,7). U kategoriji odlikaša svi su gradovi s područja PGŽ, a jedino je četvorkom ocijenjen Grad Kraljevica. Slično je i kod općina gdje je također velika većina po pitanju transparentnosti ocjenjena odličnim.
U izvještaju se također navodi da gotovo sve županije imaju kvalitetne i pregledne mrežne stranice, a po lakoći snalaženja ističu se Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko kninska, Zadarska te Zagrebačka županija.
U Institutu za javne financije ističu da je proračunska transparentnost neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana. U Institutu za javne financije ističu da je proračunska transparentnost neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana.
Usvojen rebalans konsolidiranog proračuna koji raste za 39 milijuna eura, najveći dobitnici zdravstvo i socijala
Županijski vijećnici usvojili su rebalans konsolidiranog proračuna Primorsko-goranske županije koji se povećava za 39 milijuna eura na iznos od 295 milijuna eura. Rashodi koje Županija financira povećavaju se za 18,6 milijuna eura, a ostatak od 20,4 milijuna eura odnosi se na korisnike županijskog pororačuna.
U četvrtak sjednica Županijske skupštine, PGŽ sufinancira Ured za mlade u Kastvu
Na ovotjednoj sjednici Županijske skupštine koja će biti održana u četvrtak na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci županijski vijećnici ponovno će razmatrati prijedlog rebalansa proračuna PGŽ. Kako je naveo zamjenik župana Petar Mamula, utvrđenim prijedlogom konsolidirani proračun povećava se za 39 milijuna eura.
Županijski vijećnici nisu podržali predloženi Rebalans proračuna, “na čekanju” ostaju projekti i programi zdravstva, socijale, obrazovanja
Predloženi rebalans proračuna Primorsko-goranske županije nije dobio podršku dovoljnog broja članova Županijske skupštine. Izglasano je da se taj dokument ponovno stavi na dnevni red prve sljedeće sjednice.
Najavljen javni poziv za potporu poduzetnicima vrijedan više od milijun eura, u četvrtak sjednica Županijske skupštine
Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj pripremio je Program dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima Primorsko-goranske županije u 2024. godini, a javni poziv bit će objavljen tijekom ovoga tjedna, najavio je zamjenik župana Vojko Braut na redovitom susretu s novinarima.
