Primorsko-goranskoj županiji za transparentnost proračuna ocjena odličan, među odlikašima i velika većina gradova i općina u PGŽ
Prema upravo objavljenom izvješću Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti županija, gradova i općina za razdoblje studeni 2019. – travanj 2020., Primorsko-goranska županija kao i velika većina jedinica lokalne samouprave na području PGŽ u samom su vrhu po svim analiziranim parametrima. Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i, između ostalog, utjecati i na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, na odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
I prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, PGŽ je u grupi najtransparentnijih uz Požeško-slavonsku, Koprivničko-križevačku, Zagrebačku, Karlovačku i Šibensko-kninsku županiju, dok su najmanje transparatnen Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličko senjska i Dubrovačko-neretvanska županija, stoji u Izvještaju Instituta. Navode nadalje da se po vrstama lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može ocijeniti vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova 4,5 i općina 4. No, velike su razlike u broju objavljenih dokumenata – posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 90% županija, ali samo 70% gradova i 50% općina.
I prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, PGŽ je u grupi najtransparentnijih uz Požeško-slavonsku, Koprivničko-križevačku, Zagrebačku, Karlovačku i Šibensko-kninsku županiju, dok su najmanje transparatnen Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličko senjska i Dubrovačko-neretvanska županija, stoji u Izvještaju Instituta. Navode nadalje da se po vrstama lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može ocijeniti vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova 4,5 i općina 4. No, velike su razlike u broju objavljenih dokumenata – posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 90% županija, ali samo 70% gradova i 50% općina.
Čak je 87 gradova ‘odlikaša’ no i dalje se razlikuje postotak gradova i županija s objavljenih pet dokumenata (68 naprama 90%). Prosječno najtransparentniji gradovi su u Brodsko-posavskoj i Istarskoj (5) te Krapinsko-zagorskoj i Primorsko goranskoj (4,9), a najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj (3,6) i Koprivničko-križevačkoj županiji (3,7). U kategoriji odlikaša svi su gradovi s područja PGŽ, a jedino je četvorkom ocijenjen Grad Kraljevica. Slično je i kod općina gdje je također velika većina po pitanju transparentnosti ocjenjena odličnim.
U izvještaju se također navodi da gotovo sve županije imaju kvalitetne i pregledne mrežne stranice, a po lakoći snalaženja ističu se Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko kninska, Zadarska te Zagrebačka županija.
U Institutu za javne financije ističu da je proračunska transparentnost neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana. U Institutu za javne financije ističu da je proračunska transparentnost neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana.
Župan Komadina predstavio proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu „težak“ 353,1 milijun eura
Župan Zlatko Komadina predstavio je proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu projiciran na razini od 353,1 milijun eura što je 58,1 milijuna eura ili gotovo 20 posto više nego lani. Riječ je o konsolidiranom proračunu dok izvorni županijski proračun iznosi 112 milijuna eura.
Vijećnici podržali projekt energetske obnove Doma za starije osobe “Kantrida”
Primorsko-goranska županija financirat će energetsku obnovu Doma za starije osobe „Kantrida“ u Rijeci u ukupnoj vrijednosti od oko 3,2 milijuna eura. Obnova će se realizirati kroz četiri faze unutar razdoblja od tri godine. Odluka o finanaciranju prve faze usvojena je danas na 31. sjednici Županijske skupštine PGŽ.
Usvojen rebalans konsolidiranog proračuna koji raste za 39 milijuna eura, najveći dobitnici zdravstvo i socijala
Županijski vijećnici usvojili su rebalans konsolidiranog proračuna Primorsko-goranske županije koji se povećava za 39 milijuna eura na iznos od 295 milijuna eura. Rashodi koje Županija financira povećavaju se za 18,6 milijuna eura, a ostatak od 20,4 milijuna eura odnosi se na korisnike županijskog pororačuna.
U četvrtak sjednica Županijske skupštine, PGŽ sufinancira Ured za mlade u Kastvu
Na ovotjednoj sjednici Županijske skupštine koja će biti održana u četvrtak na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci županijski vijećnici ponovno će razmatrati prijedlog rebalansa proračuna PGŽ. Kako je naveo zamjenik župana Petar Mamula, utvrđenim prijedlogom konsolidirani proračun povećava se za 39 milijuna eura.
