Proglašeni pobjednici foto natječaja za siječanj, objavljena tema za veljaču
Prozor. Što je prozor? Prozor je važan arhitektonski element neovisno o kojoj se građevini radi pa bio to stambeni, sakralni, industrijski, sportski i dr. objekt. On je prvenstveno ventilacijski element, a važan je otvor za svjetlo, osvjetljavanje unutrašnjosti. Prozor je i važan komunikacijski kanal, dijeli naš intimni prostor dok mi s lakoćom kroz njega promatramo i imamo uvid u vanjski svijet. Različiti su prozori i na različitim su objektima, pa su zato graditelji i različito pristupali njihovoj izradi i uređenju. Vrlo često po izgledu prozora možemo prepoznati ima li ili nema života iza njega sama.
I naši su autori u siječnju bili vrlo vrijedni i poslali su nam niz raznolikih prozora. Iz cijeloga ovoga mnoštva izdvajam i pohvaljujem Prozor Lare Troha. Autorica je „uhvatila“ prizor kućne njegovane mace koja s vanjske strane prozora proviruje u kuhinju gdje je na stolu cijeli aranžman oko izrade kiflica bogatih domaćim pekmezom. Maca proviruje i frče brkovima „studirajući“ kako da se dočepa ovoga slatkog zalogaja. Pohvalu zavređuju i prozori Borisa Rošića i Darka Stančića. Kod prvoga autora su prozori Hartere, a kod drugoga željezničkog skladišta, tj. kolodvora. Iz ovih snimaka iščitavamo propalost nekadašnje industrije ili u najmanju ruku nebrigu. Ista sudbina je kod Prozor u prošlost Kristine Liker jer su okna bez stakala i već ih itekako obuzima bršljan i obrasta na njima. Ni iza ovoga prozora nema nikog. Sva tri autora: Rošić, Stančić i Liker zavređuju pohvalu. I svi su ostali autori, manje-više, fotografski dosta dobro konstituirani. I Stari barkun Sanjina Debelića zatvoren je, čini mi se zauvijek, a prozor Tene Liverić poslužio je kao zrcalo za važnu pripremu – Spremanje za izlazak u grad.
Eto, nekima prozorima vijek je istekao, neki su još uvijek vrlo korisni i aktivni, ali među svima njima na prvo mjesto nominiram „4“ Dragana Nišlera. Autor je iz donjega rakursa snimio dio suvremene arhitekture tako da blago „rušeće“ linije razdjeljuju tri plohe: desnu – intenzivno bogatu žutu, srednju – sivu te lijevu – svijetlosmeđu, a njihovi kosi rezovi i završeci tvore nepravilnu, jednolično plavu plohu neba. Na ovom izuzetno dobro komponiranom kadru četiriju raznobojnih ploha arhitekture i neba pojavljuju se četiri prozora u svom dijagonalnom kompozicijskom položaju srednje i desne plohe. U likovnom smislu sve je pojednostavljeno; boje ploha su jednolične i dekorativne, takvo je nebo, a i četiri prozorska otvora. Ova fotografija odražava duh suvremene arhitekture i odličnu fotografsku interpretaciju te suvremenosti. Dragan Nišler zaslužno treba ponijeti titulu pobjednika za siječanj 2024.
Tema za veljaču je Karneval, Pust, Mesopust, odnosno sve ono što je vezano za to razdoblje.
Borislav Božić, prof.
Pobjednička fotografija po Facebook glasovima je “Spremanje za izlazak u grad” autorice Tene Liverić.
U Cresu održana komunikacijska radionica “Pod povećalom”
Lokalna akcijska grupa Kvarnerski otoci organizirala je u creskoj palači Moise komunikacijsku radionicu nazvanu “Pod povećalom – Brendiranje i odnosi s javnošću za ugostitelje i proizvođače hrane na području LAG-a Kvarnerski otoci”. Radionica je dio projekta KUlinarska HArmonija ČArobnih okusa Primorsko-goranske županije.
Položeni vijenci povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Delegacija Primorsko-goranske županije predvođena zamjenikom župana Vojkom Brautom položila je vijence i zapalila svijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Grad Mali Lošinj proslavio svoj Dan
U Muzeju Apoksiomena proslavljen je Dan Malog Lošinja. U uvodnom dijelu svečane sjednice Gradskog vijeća, kojoj je u ime Primorsko-goranske županije prisustvovao ravnatelj Županijske lučke uprave Mali Lošinj Filip Balija, govorili su gradonačelnica Ana Kučić i predsjednik Gradskog vijeća Dubravko Devčić.
Proglašeni pobjednici foto natječaja za listopad, tema za studeni “Izlazak ili zalazak sunca”
Čovjek ostvaruje interakciju sa svim živim stvorenjima, a u toj komunikaciji stvaraju se i neraskidive uzajamnosti koje katkada zovemo prijateljstvima. Ta emocionalna povezanost svakako je vrlo jaka, ne samo između ljudi već i između ljudi i životinja.
