Tribina „Jesmo li ravnopravne?“: Od danas do kraja godine žene u EU rade besplatno
Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji simbolično rade besplatno kao rezultat rodnog jaza u plaćama između žena i muškaraca koji u 2022. godini iznosi sedam posto, središnja je poruka tribine kojom su Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija PGŽ obilježile Europski dan jednakih plaća. Taj dan se naime mijenja ovisno o najnovijim podacima o jazu u plaćama spolova u EU-u, a godine 2023. pada upravo na današnji dan.
Na panel rapravi održanoj pred mnogobrojnom publikom u Akvariju Sveučilišta u Rijeci iznesen je niz poraznih pokazatelja, poput činjenice da muškarci u Hrvatskoj imaju 16 posto veću plaću nego žene, a u Europskoj uniji 13 posto. Hrvatska spada i u grupu zemalja s najvećom razlikom po spolu u stopama nezaposlenosti. Prosječna mirovina muškarca pak iznosi oko 428 eura, a žene 380 eura, ili čak 20,4 posto razlike.
Svaka peta žena u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva, a postotak nezaposlenih žena iznosi 57,4. Čak 62 posto njih obavlja svakodnevne kućanske poslove. Za usporedbu, taj postotak kod muškarce iznosi svega 12 posto, a na razini EU slabašnih 34 posto. U uvodnom pozdravu ravnatelja RRA PGŽ Vedrana Kružića moglo se saznati i kako je, prema istraživanju indeksa rodne ravnopravnosti u EU, Hrvatska zauzela tek 55. mjesto.
Pod krovnom temom „Jesmo li ravnopravne?“ tribina je stoga inicirala raspravu o trenutnom stanju rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije, ali i kako nam EU projekti u tome mogu pomoći. Zamjenica župana Marina Medarić uvodno se obratila istaknuvši da, nažalost, još uvijek moramo razgovarati o ovim nejednakostima.
“Sanjam o uređenom društvu kada više nećemo morati naglašavati da smo žene, kada će to postati potpuno nevažno, jer ćemo sve uistinu i biti ravnopravne. Balansiranje između profesionalnog i obiteljskog života još je uvijek jako prisutno. Inspirirajmo danas jedne druge, budimo jedne drugima nadahnuće”, poručila je.
Na panel raspravi, uz zamjenicu župana, sudjelovale su i zamjenica gradonačelnika Grad Rijeka Sandra Krpan, rektorica Sveučilište Snježana Prijić Samaržija, Daniela Gračan s Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sandra Uzelac, članica Uprave i glavna izvršna direktorica Brodogradilišta Viktor Lenac, Maja Šimunić, direktorica prodaje Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa i Jovana Čutul, predsjednica Udruge ŽENE ZA OTOK, a pod moderacijom Ermine Duraj, zamjenice pročelnika UO za poslove Župana i Županijske skupštine.
Komentirajući trenutno stanje ravnopravnosti između muškaraca i žena u Hrvatskoj, posebno u pogledu plaća, statusa na radnom mjestu i napredovanja u poslu, poručeno je kako je za povećanje broja žena na rukovodećim pozicijama nužna podrška sustava za postizanje balansa između privatnog i profesionalnog života. Panelistice pritom važnim smatraju i ulogu ženske umreženosti i podrške među ženama u profesionalnom okruženju s ciljem osobnog razvoja i poslovnog rasta.
Govoreći o političkoj podzastupljenosti u izvršnoj vlasti, panelistice su podržale model kvota i slaganja lista prema takozvanom “zip” modelu, odnosno naizmjeničnom izmjenjivanju muškaraca i žena na listi. PGŽ i Grad Rijeka s većinom ženama na pročelničkim pozicijama navedeni su kao svijetli primjeri, a moglo se čuti i da Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir, međutim, primjena nije idealna.
Sudionice su se osvrnule i na važnost obrazovanja kao učinkovite strategije za postizanje promjena u pogledu rodne ravnopravnosti, odnosno sustavne edukacije od najmlađe dobi, a za primjere dobre prakse navedeni su zdravstveni i građanski odgoj s čijim uvođenjem u srednje i osnovne škole u Hrvatskoj prednjače Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.
Kada je riječ o stereotipima, rektorica, ujedno i jedina žena u Rektorskom zboru u Hrvatskoj, rezimirala je stavove i iskustva panelistica, rekavši kako je žensko samopouzdanje uvjetovano strahom od frustracija s kojima će se susresti na određenim pozicijama te je stoga iznimno bitno mijenjati svijest društva i boriti se protiv skrivenih stereotipa.
Poslano je i upozorenje na činjenicu da sve više u Europi osnažuje muški pokret koji nanovo mobilizira ženske stereotipe i jača trend regresije prava žena.
Europski fondovi koji su na raspolaganju Hrvatskoj u narednom razdoblju, a tiču se radnih prava žena i tržišta rada, nasilja nad ženama i zdravstvene zaštite, među glavnim su alatima EU-a namijenjenima smanjenju rodnog jaza i rodne neravnopravnosti, naveo je Srđan Kerčević iz Regionalne razvojne agencije PGŽ u uvodnom izlaganju naglasivši da nikada do sada Hrvatskoj nije bila na raspolaganju tolika alokacija sredstava.
Javnu tribinu organizirale su Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u okviru projekta Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a prisustvovale su joj i županijske pročelnice Alessandra Ban, Izabela Linčić Mužić i Vesna Čavar.
Obilježno 35 godina od donošenja Konvencije UN-a o pravima djeteta, temeljnog dokumenta za život djece
Društvo naša djeca Opatija na svečanosti u KD Zora obilježilo je dvije velike obljetnice, 100 godina dječjih prava i 35 godina od donošenja najvažnijeg dokumenta za život djece Konvencije UN-a o pravima djeteta.
Kreće realizacija podružnice Doma za starije osobe “Kantrida” u Delnicama
Potpisan je ugovor vrijedan više od 1,4 milijuna eura kojim započinje realizacija uspostave dislocirane jedinice Doma za starije osobe Kantrida u Delnicama, a koja će biti smještan na 1. katu zgrade Doma zdravlja PGŽ.
Crveni križ PGŽ proslavio 30. obljetnicu
Pred punim Hrvatskim kulturnim domom na Sušaku održana je svečanost obilježavanja 30 godina djelovanja Društva Crvenog križa Primorsko-goranske županije. U prisustvu brojnih uzvanika, volontera i suradnika, obilježena je ova značajna obljetnica kroz zahvalne govore, prisjećanja i izraze podrške.
Vijećnici podržali projekt energetske obnove Doma za starije osobe “Kantrida”
Primorsko-goranska županija financirat će energetsku obnovu Doma za starije osobe „Kantrida“ u Rijeci u ukupnoj vrijednosti od oko 3,2 milijuna eura. Obnova će se realizirati kroz četiri faze unutar razdoblja od tri godine. Odluka o finanaciranju prve faze usvojena je danas na 31. sjednici Županijske skupštine PGŽ.