U prva tri mjeseca riječka Helikopterska hitna služba obavila 139 intervencija

Info za medije 19.07.2024 Zdravstvo

U prva tri mjeseca od pokretanja, Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) u riječkoj bazi obavila je čak 139 intervencija. Pritom, svoj 100. let imala je upravo zadnjeg dana lipnja od kada je, uz dnevne, službeno započela i s noćnim letovima. Uspostavom HHMS-a, kako navodi ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ Senka Kajčić, potvrđena je veća dostupnost liječnika i hitne medicinske službe u PGŽ-u, ali i u susjednim županijama.

O pozitivnom učinku govori i podatak da je vrijeme potrebno za prijevoz i zbrinjavanje pacijenta puno kraće, o čemu svjedoči i iskustvo riječkog tima prilikom intervencije na otoku Unije.

„Od poziva u medicinsku prijavno dojavnu jedinicu do dolaska tima HHMS-a do pacijenta je trebalo 39 minuta, što je ranije, uz sav trud svih uključenih, bilo neizvedivo. Cijela intervencija u kojoj je tim HHMS-a došao do pacijenta, pregledao ga i prevezao u Rijeku, predao kopnenom timu koji ga je dovezao do bolnice trajala je sat i 45 minuta. Ranije bi za takvu intervenciju trebalo minimalno četiri do pet sati. Osim s Unija, zbrinjavani su pacijenti s otoka Malog Lošinja, Raba, Cresa, Suska, Molat, Pag“, posvjedočila je ravnateljica Kajčić.

Projekt uspostave HHMS-a u četiri baze Rijeka, Split, Zagreb i Osijek započeo je u Hrvatskoj u ožujku 2024. Za područje Primorsko-goranske županije zadužena je helikopterska baza Rijeka, smještena u Zračnoj luci Rijeka, Omišalj, a pokriva još i Istarsku, Ličko-senjsku i sjeverni dio Zadarske županije.

HHMS na otoku Rabu

Od početka projekta do 01. srpnja ove godine prema potpisanom sporazumu s ponuditeljem obavljali su se samo dnevni letovi, noćne letove su obavljali djelatnici MORH-a, dok je od 01. srpnja HHMS dostupna 24/7. Medicinske timove čini 15 liječnika i 15 medicinskih sestara/tehničara, većinu čine djelatnici upravo Zavoda za hitnu medicinu PGŽ, ukupno njih 24, dok su preostali djelatnici vanjski suradnici. Za vrijeme dnevne vidljivosti, timovi mogu sletjeti na jako puno mjesta.

„Na Cresu je osim na helidrom, helikopter s timom sletio direktno na državnu cestu, na raskrižje prema Belom, na Susku na plažu. Isto tako sletio je na DC 8 kod Sibinja po pacijenta koji je nastradao u prometnoj nesreći, 30-50 metara od samog mjesta prometne nesreće. Tim HHMS-a intervenirao je u tri navrata u Baški na otoku Krku, kada se procijenilo da je to najoptimalniji način transporta pacijenta do bolnice, posebno kada znamo kakve su gužve u turističkoj sezoni upravo na cestama otoka Krka. Let iz Baške do helidroma Delta trajao je 13 minuta, isto kao i iz Gerova do helidroma Delta“, navodi ravnateljica dodajući da, osim na otocima, HHMS zbrinjava i pacijente s područja Gorskog kotara, ali i priobalja. Do sada je intervenirao u Vrbovskom, Gerovu, Klenovici, a trajanje leta do navedenih mjesta je unutar 15 minuta u optimalnim meteo uvjetima.

U ovom trenutku za noćne letove u PGŽ predviđeno je slijetanje na helidromu Cres, Rab, Mali Lošinj i Unije dok za vrijeme dnevne vidljivosti helikopter može sletjeti na sve otoke PGŽ-a. Zadaća operatera je izraditi mapu sletnih mjesta koja je neophodna za noćne letove, a u prethodnom periodu obavljen je i prvi noćni let na Unije, govori Kajčić i pojašnjava da se intervencije dijele na primarne i sekundarne.

HHMS na otoku Molatu

„Primarne su kada se na temelju poziva i opisa simptoma ili događaja u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici odmah aktivira tim HHMS-a, bez obzira na to što oboljelu ili ozlijeđenu osobu nije pregledao liječnik. U situacijama kada se istovremeno aktivira i tim HHMS-a i kopneni tim HMS-a ili ako kopneni tim pregleda pacijenta i zaključi da je zbog prirode bolesti ili ozljede prijevoz helikopterom najbrži način dolaska pacijenta do bolnice, tada se radi o sekundarnim intervencijama“, navodi.

Uzevši u obzir da je prema osnovnom postulatu izvanbolničke hitne medicinske službe cilj dovesti pravog pacijenta u pravo vrijeme na pravo mjesto, prema riječima Kajčić, uspostava HHMS-a na području PGŽ je opravdala uvođenje i omogućila veću dostupnost timova hitne službe na udaljenim i teško dostupnim područjima kao i brži dolazak teško oboljelog ili ozlijeđenog pacijenta do bolnice čime se pruža veća sigurnost svim stanovnicima koji borave na području naše županije i šire.

Povećanje kapitalnih ulaganja u Primorsko-goranskoj županiji; građani ključni u provedbi mjera zaštite od požara

Na današnjoj konferenciji za medije, župan Zlatko Komadina predstavio je rekapitulaciju rada u 2024. godini, istaknuvši ključne projekte i postignuća, kao i izazove koji su obilježili proteklu godinu. Župan je istaknuo da je godina bila obilježena ekonomskom neizvjesnošću, posebice zbog rasta troškova života i izmjena u prihodima lokalne i regionalne samouprave, izrazivši zadovoljstvo donesenim Proračunom

Uskoro kreće projekt obnove i rekonstrukcije Doma zdravlja PGŽ u Crikvenici

Obnova i rekonstrukcija Doma zdravlja PGŽ u Crikvenici kojim će se ostvariti značajne uštede započinje početkom iduće godine, projekt vrijedan 1,6 milijuna eura bit će sufinanciran bespovratnim sredstvima i iz županijskog Proračuna, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u sjedištu Primorsko-goranske županije.

Dogovoren plan radova uređenja zgrade Doma zdravlja PGŽ u Delnicama

U Domu zdravlja Primorsko-goranske županije u Delnicama uskoro počinje uređenje prvog kata gdje će biti smješten Dom za starije osobe, ispostava Doma zdravlja na Kantridi, projekt kojim Primorsko-goranska županija osigurava dostupnost socijalnih usluga na području Gorskog kotara.

U četvrtak sjednica Županijske skupštine i izglasavanje Proračuna; najavljeni kapitalni projekti odgoja i obrazovanja PGŽ

„Ovoga tjedna na sjednici Županijske skupštine na dnevnom redu je Proračun Primorsko-goranske županije. Vjerujem u podršku članova ŽS“ , rekao je zamjenik župana Vojko Braut na redovitoj konferenciji za novinare.