Usvojen proračun Primorsko-goranske županije za 2024. godinu u visini od 256 milijuna eura

Županijska skupština usvojila je većinom glasova proračun Primorsko-goranske županije za 2024. godinu u iznosu od 256 milijuna eura. Kako je u obrazloženju naveo resorni pročelnik Krešimir Parat, riječ je o konsolidiranom proračunu koji uključuje i rashode proračunskih korisnika, dok izvorni županijski proračun iznosi 70,4 milijuna eura.

U projekcijskom razdoblju 2025. i 2026. godine, proračun Županije se, zbog daljnjeg smanjenja prenesenog neto viška te prihoda od pomoći za provedbu EU projekata te u zadnjoj godini primitaka od zaduživanja, planira na razini od 251,1, odnosno 241,1 milijuna eura.

Županijski najizdašniji prihod, prihod od poreza na dohodak, planiran je u sljedećem trogodišnjem razdoblju uz stope rasta 1,9 posto u 2024. godini, 2,5 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026. godini. Parat se osvrnuo i na posljedice ukidanja prireza, kazavši da je situacija po županijski proračun neizvjesna s obzirom je gradovima i općinama prepuštena odluka o visini stope poreza na dohodak.

Uoči sjednice, župan Zlatko Komadina rekao je kako je konsolidirani proračun za 2024. godinu na istoj razini kao i prošlogodišnji, a naredne godine, građani mogu očekivati nastavak ulaganja u primarne djelatnosti, konkretno, zdravstvo, školstvo i socijalu.

„Proračun je realan, a naše odgovornosti i zadaće jasno definirane. Očekuje nas nastavak investicija u školstvo, gradnje škola u Viškovu i u Rešetarima, čime ćemo osigurati rad svih škola u jednosmjenskoj nastavi. Potom nova ulaganja u sustav zdravstva, izgradnja novog centra za Hitnu i Doma zdravlja na Rujevici te domova za starije osobe“, rekao je župan.

Naime, pored ulaganja u školstvo i zdravstvo, u okviru socijalne skrbi započinje novi investicijski ciklus na izgradnji i uređenju smještajnih kapaciteta domova za starije osobe u Delnicama, Cresu, Klani i Kostreni te energetska obnova doma „Mali Kartec“ u Krku.

U 2024. godini započinje i izgradnja školske sportske dvorane Željezničke tehničke škole Moravice, dogradnja OŠ Omišalj – PŠ Dobrinj i izgradnja školske sportske dvorane Prometne škole Rijeka. Iznos od gotovo 3,7 milijuna eura namijenjen je opremanju objekata i zanavljanju voznog parka u zdravstvu, 4,5 milijuna eura za Zdravstveni centar Rujevica Zapad, a 3,6 milijuna eura na razini konsolidiranog proračuna planirano je za specijalizacije doktora medicine.

Od ostalih područja treba spomenuti i EU sredstvima sufinanciran projekt energetske obnove Guvernerove palače u Rijeci te nastavak niza programa za područje Gorskog kotara.

Rasprava o proračunu

Tijekom rasprave o prijedlogu proračuna za iduću godinu, primjedbe vijećnika Borisa Popovića i Ive Rinčić išle su u smjeru da nije dovoljno razvojan i ambiciozan te da nije dovoljno uvažio činjenicu negativnih demografskih trendova.

Nedjeljko Pinezić smatra da su preskromna sredstva planirana na poziciji turizma koji je bitan razvojni element za županiju, posebice njezin ruralni dio.

Na primjedbu da klubovi nisu bili uključeni u kreiranje prijedloga proračuna, Marko Mataja Mafrici rekao da je taj demografski standard uvela upravo Primorsko-goranska županija. Na što se nadovezala Morena Lekan istaknuvši da je u fokusu njihove stranke mali čovjek, a u proračunu sadržani konkretni programi stranke, primjerce, besplatan prijevoz onkoloških pacijenata i subvencioniranje stanarine žrtvama obiteljskog nasilja.

U klubu HDZ-a smatraju da nedostaju jače mjere za razvoj poduzetništva. Kako je u ime kluba rekao Sanjin Vrkić, razlog zašto neće podržati proračun je što on, po njihovom mišljenju, poticaje poduzetništvu i gospodarstvu nije stavio visoko u zonu prioriteta.

Potpredsjednik ŽS Željko Lambaša prijedlog proračuna ocijenio je dobrim i transparentnim. Smatra da bi svatko tko bi kreirao proračun stavio naglasak na druge projekte, ali u suštini ga treba podržati jer je održiv i razvojan.

Na pitanje o demografskim mjerama, resorna pročelnica Dragica Marač rekla je da će unutar godinu dana biti uređeno devet stanova za priuštivo stanovanje i izrazila zadovoljstvo da je Županija potaknula JLS-ova na stavljanje nekretnina u funkciju mladih obitelji. Što se tiče medicinski potpomognute oplodnje, najavila je raspisivanje natječaja za JLS-ove koje su spremne participirati u trošku s 50 posto.

Pročelnica Alessandra Ban odbacila je kritike da u proračunu nije osigurano dovoljno sredstava za razvoj poduzetništva, pojasnivši da je planirano povećanje iznosa na oko 1,3 milijuna eura. Podsjetila je da su u 2023. provedena tri javna poziva koja su bili usmjereni na ruralni dio županije i poduzetnike početnike dok je posljednji, na kojim je financirano oko 150 prijavitelja, obuhvatio cijeli prostor županije i proširen novim mjerama poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja žena i pripreme projekata za EU fondove.

Na problem smanjenih sredstava za razvoj otoka resorni pročelnik Ljudevit Krpan odgovorio je da je Županiji u sljedećem financijskom razdoblju na raspolaganju više od 32 milijuna eura europskih sredstava za otočne projekte.

Komentirajući primjedbe o nedovoljno ambicioznom proračunu resorni pročelnik Krešimir Parat rekao je kako nažalost živimo u nesigurnim vremenima u smislu proračunskog planiranja i projekcija zato se i kod izrade planira na temelju realnih činjenica što je načelo i samog zakona koji kaže da se proračun planira temeljem realnih makroekonomskih pokazatelja.

Župan Zlatko Komadina zaključno je naveo kako je proračun stabilan, realan i održiv. Dosta toga je zadano i u malom dijelu je moglo drugačije, dodao je. Po pitanju amandmana, odbio je svih pet, od kojih su tri bila valjana, pod obrazloženjem da remete strukturu rashodovne strane. Riječ je bila o financiranju Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc koji je podnio Mostov Josip Katalinić te o Zračnoj luci Rijeka i Mrtvaškoj koje su podnijeli nezavisni Iva Rinčić i Boris Popović.

Što se tiče projekta žičare na Učki, kazao je da država nije ispregovarala namjensko financiranje s EU te da nije siguran da Županija treba upravljati žičarom. Kada proračun bude u rebalansu rastao, dodao je, predložit će pomoći Gradu Rijeci pri kupnji Teatra Fenice.

U nastavku sjednice

U nastavku sjednice usvojene su IV. izmjene i dopune Prostornog plana PGŽ. Domu zdravlja Primorsko-goranske županije raspoređeno je 1,36 milijuna eura za dostupnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Skupština je podržala i odluku o visini turističke pristojbe za općine i gradove za 2025. godinu kao i o nastavku sufinanciranja dvije postojeće linije u linijskom obalnom pomorskom prometu na relaciji Crikvenica-Šilo-Crikvenica i Rab-Lun-Rab i uvođenju nove Baška-Lopar-Baška. Sukladno novom Zakonu, osnovano je i imenovano Stručno povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru u Primorsko-goranskoj županiji.

Ukupno je na dnevnom redu posljednjeg ovogodišnjeg zasjedanja Županijske skupštine bilo 11 točaka. Na sjednici se, između ostalog, raspravljalo i o financijskom planu Županijske uprave za ceste i planu savjetovanja s javnošću, a do kraja zasjedanja, sve točke dnevnog reda su usvojene.

Na sjednici ŽS, vijećnici su u mirovinu ispratili pročelnika UO za poslove Župana i Županijske skupštine Gorana Petrca. Tim povodom, predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić uručio mu je prigodan dar i zaželio mirnu, ali dinamičnu mirovinu. Pročelnik Petrc zahvalio je županu, vijećnicima i kolegama na pažnji koja mu je posvećena i poručio da Županiju vode mirnim morem do sigurne luke, kao i do sada.

Aktualni sat

Aktualni sat otvorio je vijećnik Leo Pavela kojeg zanima razvoj situacije vezane uz rasuti željezni otpad u luci Rijeka na terminalu u neposrednoj blizini KBC-a Rijeka a za koji je, prema izvještaju Zavoda za javno zdravstvo, utvrđena štetnost po ljudsko zdravlje. Župan je obavijestio da je osobno razgovarao s ravnateljem Lučke uprave Rijeke i direktorom Luke Rijeka o uklanjanju otpada koji su rekli da će se vremenom to nestati, međutim da im to čini 30 posto prihoda. Župan je zaključio da to svakako nije opravdanje i da je neosporno da bi se otpad trebao ukloniti na neku drugu lokaciju na ćemu će županija inzistirati.

Vijećnik Bojan Kurelić osvrnuo se na proces izmjena Statuta Županijskih lučkih uprava, istaknuvši promjenu kriterija za izbor ravnatelja prema kojoj bi se kriterij visoke stručne spreme, promijenio u na višu stručnu sprema na što je pročelnica UO za pomorstvo, promet i veze Izabela Linčić Mužić odgovorila da je riječ o radnim verzijama i da će konačni Prijedlog izmjena statuta biti predstavljen i upućen na usvajanje Županijskoj skupštini.

Koje su mogućnosti za izgradnju heliodroma u slučaju hitnih intervencija na otoku Susku zanimalo je vijećnicu Adelinu Kunst. Župan Komadina odgovorio da trenutno postoje lokacije na koje se može sletjeti helikopterom, a da izgradnji službenog heliodroma prethodi brojna dokumentacija i zadovoljenje uvjeta te zaključio da će se pitanje razmotriti i dati pisani odgovor.

Gabrijela Gorjanac Kapša postavila je pitanje vezano uz pokretanje dva srednjoškolska plesna programa u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji te ima li kakvih informacija iz resornog Ministarstva hoće li oni bit i odobreni. Resorna pročelnica Edita Stilin odgovorila je da je Upravni odjel dao suglasnost na zahtjev gimnazije o uvođenju dva nova školska programa, za balet i suvremeni plese no još se čeka suglasnost ministarstva. Dodala je kako je Županija u prijedlogu proračuna predvidjela sredstva za uređenje prostora koji bi se prilagodio potrebama provođenja tih programa i da bi po odobrenju Ministarstva, u idućoj školskoj godini, po prvi puta u povijesti imali srednjoškolski program klasičnog baleta i suvremenog plesa.

Pitanje o projektima koji se sufinanciraju iz internacionalnih izvora, uključujući i Europske fondove postavio je Robert Matić kojemu je resorni pročelnik Ljudevit Krpan odgovorio da Županija u različitim fazama provedbe ima preko 50 različitih projekata, a ono čime se sada aktivno bavimo je priprema za realizaciju projekta energetske obnove Guvernerove palače za što su dobivena značajna sredstva, a također je u pregovorima da se za nekoliko Domova zdravlja dobiju sredstva.

Sanja Tomić upitala je postoji li mogućnost da creska luka zimi bude iskrcajna luka za ribarske brodove što bi pogodovalo i ribarima kojima su troškovi prijevoza do Istre gdje iskrcavaju ribu, poprilično veliki te lokalnom stanovništvu osigurali pristup svježoj ribi. Resorna pročelnica Linčić Mužić utvrdila je da će se sagledati mogućnosti u skladu sa zakonskim odredbama i ako ne bude bilo zapreka, ići će se u tom smjeru.

Walter Wolk postavio je pitanje u kojoj je fazi izgradnja nove zgrade Zavoda za hitnu medicine PGŽ i koja je predviđena dinamika gradnje na što je resorni pročelnik Ljudevit Krpan odgovorio da je to jedan od projekata koji će doprinijeti zdravstvenoj skrbi i općoj dostupnosti i da je trenutno u fazi dovršetka uređenja pristupne prometnice i zgrade HGSS-a te projektiranju zgrade Doma zdravlja. Procjenjuje da bi građevinski radovi na izgradnji Zavoda za hitnu medicinu mogli početi sredinom slijedeće godine.