Usvojen rebalans konsolidiranog proračuna koji raste za 39 milijuna eura, najveći dobitnici zdravstvo i socijala

Županijski vijećnici usvojili su rebalans konsolidiranog proračuna Primorsko-goranske županije koji se povećava za 39 milijuna eura na iznos od 295 milijuna eura. Rashodi koje Županija financira povećavaju se za 18,6 milijuna eura, a ostatak od 20,4 milijuna eura odnosi se na korisnike županijskog pororačuna.

Najveći dio izvornih sredstava i prenesenog viška bit će raspoređeni na dostupnost primarne zdravstvene zaštite i socijalnu skrb. Konkretno, 8,3 milijuna eura zdravstvu, zatim socijalnoj skrbi 2,6 milijuna eura, za regionalni razvoj 2,2 milijuna eura, a za školstvo 1,4 milijuna eura. Slijedom rebalansa povećana su i izdvajanja za sport za 160 tisuća eura, što povećava ukupan iznos na gotovo milijuna eura.

Župan Zlatko Komadina akceptirao je tri od pet amandmana stranke Možemo, uz tehničku izmjenu izvora financiranja, a kojima se povećavaju iznosi sufinanciranja prijevoza onkoloških pacijenata na terapiju i programa javnih potreba u tehničkoj kulturi te su osigurana sredstva za stipendiranje darovitih srednjoškolaca.

„U pravilu se radi o sredstvima koji idu gradovima i općinama i provode se na njihovom području. Stavke tako dobivaju ime i prezime u proračunu prema jedinicama lokalne samouprave i logično je da se financiraju iz programa ravnomjernog razvitka“, komentirao je.

Prijedloge da se osiguraju sredstva za sanaciju Luke Mrtvaška i program prevencije ovisnosti kod mladih župan je odbio s obrazloženjem da će se oni financirati iz proračuna institucija koje su ih dužne provesti. Amandmani kasnije nisu dobili ni potrebnu većinu među vijećnicima.

„Što se tiče prostalih amandmana, za njih imamo imamo naše institucije i nije potrebno osiguravati sredstva s obzirom da imaju vlastite proračune. Iz županijskog proračuna, iz prihoda koncesija, financiramo djelatnosti lučkih uprava, pa tako možemo i lošinjsku bude li trebalo. Program prevencije ovisnosti o kocki već provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ i za to imaju osigurana sredstva. Za ono što eventualno nemaju, Županija će pomoći“, rekao je Komadina i rekao da HDZ-ov amandman za sport prihvaća u obliku u kojem je predložen.

„Tu je ideja da se pomogne onima koji su ušli u više razine natjecanja i zaustavi one koji klize prema nižim, a možemo se složiti da su nam momčadski sportovi živnuli u Rijeci i županiji“, naveo je župan.

Tijekom rasprave, vijećnik Orjen Petković obrazložio je da je njihova intencija bila osigurati početak sanacije Mrtvaške te adresirati sve veći problem kod mladih na što se nadovezala Lekan s tvrdnjom da bi sanacija Mrtvaške bila „točka na i“ ovog projekta. Željko Lambaša pozvao je zastupnike na odgovornost i podršku rebalansu naglasivši da o odlukama vijećnika ovisi funkcioniranje sustava neophodnog za stanovnike naše županije. Boris Popović pak je ocijenio da smjer razvoja Županije nije dobar i izrazio mišljenje da treba puno više ulagati u demografiju i poduzetništvo. Tema rasprave bilo je i pitanje povjerenja vijećnika u izvršnu vlast na što je župan odgovorio da njemu vjeruju građani koji su ga odabrali, a kao potvrdu tog povjerenja, naveo da je državna revizija u svom završnom izvještaju četvrti put za redom dala Primorsko-goranskoj županiji bezuvjetno mišljenje za poslovanje.

Na sjednici se raspravljalo i o Izvješću o provedbi programa javno-zdravstvenih mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša u 2023. godini tijekom koje su članovi Skupštine upozorili na kritične točke u županiji, otpad u Luci Rijeka, zagađenje more u Kostreni te vrlo visokih 80 do 90 posto neispravne vode za piće u gradu Čabru, tražeći hitna postupanja pa i kaznenu odgovornost za zagađivače.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Željko Linšak naveo je da je su o alarmantnoj situaciji u Čabru obaviješteni su Stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva i mjesno nadležna Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata. Objasnio je da je riječ većinom o lokalnim vodovodima i lokacijama gdje živi mali broj stanovnika koji su se samostalno priključili na autohtoni izvor, a situaciju dodatno pogoršavaju i obilne kiše. Kao pozitivnim je ocijenio činjenicu da će ViK uskoro preuzeti upravljanje nad komunalnim društvom Čabranka što bi trebalo doprinijeti boljoj kvaliteti vode za piće.

Rezultati su pokazali da kemijske neispravnosti hrane u PGŽ-u nije bilo, međutim, Linšak je upozorio na neispravnosti kod gotovih jela.

„To je indikativno jer se gotova jela termički obrađuju. Potrebno je strože kontrolirati i educirati zaposlenike koji pripremaju hranu. Danas smo svjesni visoke fluktuacije djelatnika u tom sektoru i da puno ljudi dolazi izvan područja EU, i to iz trećih zemalja, čije su higijenske navike puno niže nego naše“, rekao je Linšak koji smatra da se veća sredstava trebaju uložiti u prevenciju.

Od ostalih podataka, izdvojio je da je kakvoća mora na plažama izvrsne kvalitete u više od 93 posto slučajeva. Na dvije kostrenske plaže su utvrđeni ugljikovodici u visokim koncentracijama na što su PGŽ i Općina redovito upozoravali građane. Najveći dio županije nalazi se u 1. kategoriji zraka dok je 2. kategorija detektirana u okruženju rafinerije. Primorsko-goranska županija u odnosu na RH ima i vrlo visoki postotak priključka na sustav javne vodoopskrbe, a voda je visoke kvalitete.  

U nastavku sjednice, dana je suglasnost Thalassotherapiji Opatiji za kreditno zaduženje za nabavu magnetske rezonancije 3T. Grad Opatija ovlašten je za davanje koncesije na pomorskom dobru na području plaže Slatina i Pančere. Predstavljena su i usvojena izvješća o radu Savjeta seniora i Savjeta mladih PGŽ, a pod posljednjom točkom dnevnog reda, imenovani su članovi Povjerenstva za zaštitu pacijenata PGŽ.

Županijski vijećini zasjedali su 28. put, a do kraja sjednice održane na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci, usvojene su sve točne dnevnog reda.

Aktualni sat

Tijekom Aktualnog sata postavljeno je više pitanja pa je tako vijećnike Bojana Kurelića i Sanjina Vrkića zanimalo što će Županija poduzeti prema INA-i, čija su postrojenja u Urinju krivci za ponovno onečišćenje mora u Kostreni te naglasili da je to ozbiljna opasnost za turističku sezonu, ali i potencijalno za zdravlje ljudi.

Župan Komadina podsjetio je na prošlogodišnji sastanak s predstavnicima INA-e koji su prezentirali rad s kontrolnim bušotinama i ispitivanjima ugljikovodika, kako bi utvrdili što je uzrok zagađenja, pri čemu je istaknuo da bi iniciranje rasprave na tu temu ili poduzimanja određenih aktivnosti prema INA-i trebalo krenuti s lokalne razine, u konkretnom slučaju od Općinskog vijeća Kostrene, a Županija će dati podršku njihovim inicijativama. Pročelnica Izabela Linčić Mužić dodala je da su brodice Dezinsekcije cijelo vrijeme na terenu i saniraju onečišćenje te najavila sazivanje hitnog sastanka ŽOC-a jer je riječ o ekološkim incidentima koji se u intervalima pojavljuje već više godina.

Ivanu Pečnik Kastner zanimalo je hoće li 3,6 milijuna eura koliko je na javnom pozivu Ministarstva turizma odobreno Goranskom sportskom centru za novu žičaru na Platku, a koju je u cijelosti financirala Primorsko-goranska županija, bit preusmjereno u projekte Ledene dvorane i stadiona u Delnicama. Resorni pročelnik Ljudevit Krpan pojasnio je kako tek treba vidjeti na koji način i hoće li uopće GSC dobit taj novac za projekt koji je u međuvremenu dovršen. Dodao je da bi se taj novac trebao vratiti u županijski proračun, a onda novom raspodjelom preusmjerit u neke druge projekte.

Hoće li PGŽ nastaviti sufinancirati, ali i osigurati rad logopeda za djecu u Gorskom kotaru pitala je Sanja Beljan Vrkić. Pročelnica UO za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač podsjetila kako je Primorsko-goranska županija pred 8 godina započela s tim projektom u okviru kojeg su djeca dobivala logopedsku terapiju. Naglasila je da u proračunu postoje sredstva te iskazala nadu da će da će netko iz prve generacije Studija logopedije pri riječkom Sveučilištu iskazati interes za rad na području Gorskog kotara.

Vijećnica Sanja Tomić izrazila je nezadovoljstvo što za područje Cresa nije osiguran tim hitne koji uključuje i liječnika te zbog izmijenjenog radnog vremena turističke ambulante koja neće raditi vikendom. Pitala je zašto je raskinut ugovor o pripravnosti s liječnikom ordinacije obiteljske medicine za potrebe intervencija hitne. Resorna pročelnica Vesna Čavar podsjetila je da je cijeli sustav zdravstva suočen s nedostatkom kadrova, a da je pripravnost liječnika u njihovo slobodno vrijeme predmet međusobnog dogovora između Doma zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu.

Vijećnica Morena Lekan postavila je pitanje vezano uz sufinanciranje manifestacije Hoda za život pri čemu je župan Komadina istaknuo da se ove godine ta manifestacija neće sufinancirati jer se ove godine uz formalne uvjete, ocjenjivao i sadržaj prijava.

Što će Županija poduzeti zbog pada prometa Zračne luke Rijeka, dok u svim ostalim zračnim lukama u Hrvatskoj promet raste, pitali su Marko Boras Mandić i Boris Popović na što je župan odgovorio da će predstavnici Županije na sjednici Skupštine Zračne luke tražiti dopunu Dnevnog reda upravo s temom analize kretanja prometa i odgovornosti uprave. Dodao je kako Primorsko-goranska županija kroz sustav turističkih zajednica koje koordinira TZ Kvarnera prikuplja sredstva za udruženo oglašavanje te da su odobrena sredstva za turističke linije svim aviokompanijama koje su ih zatražile. Naglasio je da od svih suvlasnika Zračne luke predviđena sredstva za kapitalna ulaganja postoje samo u proračunu PGŽ.

Vijećnik Davor Štimac postavio je pitanje kako napreduju radovi na uređenju domova za starije osobe u Gorskom kotaru na što je pročelnica Marač ustanovila kako je PGŽ provela natječaj za izvoditelje radova objekta u Delnicama, međutim, morao je bit poništen jer su sve ponude bile iznad proračunom osiguranih sredstava za tu investiciju. Kroz ovaj rebalans sredstva će bit povećana te se ide u raspisivanje novog natječaja, rekla je Marač.

Što je s projektom energetske obnove Guvernerove palače zanimalo je vijećnika Orjena Petkovića. Resorna pročelnica Sonja Šišić odgovorila je da je izabrana lokacija za izmještaj 62 tisuće muzejskih predmeta Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, a Županija je za dodatne radove u proračunu osigurala 441 tisuću eura te je u suradnji s Razvojnom agencijom Prigoda prijavljena 2. faza obnove za sufinanciranje iz EU sredstava koja uključuje sve radove do postava.