Župan Komadina predstavio proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu „težak“ 353,1 milijun eura

Župan Zlatko Komadina predstavio je proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu projiciran na razini od 353,1 milijun eura što je 58,1 milijuna eura ili gotovo 20 posto više nego lani. Riječ je o konsolidiranom proračunu dok izvorni županijski proračun iznosi 112 milijuna eura.

Kako je istaknuo na redovitom susretu s novinarima, proračun je, kao i do sada, društveno odgovoran i održiv.

„Nastavljamo s kapitalnom pričom koja raste za 100 posto u odnosu na prošlu godinu dok materijalni rashodi rastu 13,7 posto što znači da nastojimo i dalje podržavati razvoj onih djelatnosti koje nam je država dala u zadatak, a to su zdravstvo, prije svega primarna zdravstvena zaštita, školstvo i socijala“, rekao je župan.

Naglasio je da se u školstvu pokreću dva najveća projekta od osnutka Županije, izgradnja novih osnovnih škola u Viškovu i Kastvu u vrijednosti od 40 milijuna eura koje će se u gotovo 100 postotnom iznosu financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Pored toga, gradit će se školske sportske dvorane Željezničko-tehničke škole Moravice, Prometne škole Rijeka i područne škole u Triblju te dograđivati škole u Dobrinju, Omišlju i Čavlima. Također, u suradnji s Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ide se u nabavu novog broda kao učila za Pomorsku školu Bakar.

Što se tiče zdravstva, primarno će se ulagati u Dom zdravlja kroz zanavljanje opreme i voznog parka te u proširenje i renovaciju kapaciteta specijalnih bolnica kao i financirati projekte energetskih obnova Domova za starije osobe. Cilj nam je ozdraviti primarnu zdravstvenu zaštitu, rekao je župan Komadina.

Dodao je i da je u proračunu osigurano 10 milijuna eura za sanaciju gubitaka zdravstvenih ustanova, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo nastalih uslijed nedostatnog financiranja od strane države.

„Zbog porasta materijalnih prava zaposlenika u zdravstvu, a radi kojih država nije pravovremeno podigla primanja iz HZZO-a niti decentralizirana sredstva, taj gubitak bi bio evidentan u idućoj godini. Da bi to prevenirali, odvojili smo sredstva kako bi povećali prihod zdravstvenim ustanovama te održali dostignuti standard“, rekao je župan i pojasnio da će se, kao posljedica, kapitalni izdaci dijelom financirati putem kreditnog zaduženja u visini od devet milijuna eura kako bi se dovršili projekti spremni za realizaciju.

Spomenuo je i da je proračun u javnom savjetovanju, a do kraja ovoga tjedna bit će upućen i Županijskoj skupštini na razmatranje.

„O proračunu se razgovaralo sa svim političkim faktorima u Županijskoj skupštini cijeneći to da bi bilo dobro da ne politiziramo unatoč tome što je izborna godina, već da proračun bude odraz stabilnosti Županije. Pad proračuna, s obzirom na izbore, doveo bi do pomicanja realizacije projekata i programa u rujan iduće godine i porasta materijalnih rashoda“, rekao je župan i izrazio očekivanje da članovi Županijske skupštine prihvate prijedlog te da budemo primjer u Hrvatskoj, a ne da destabiliziramo Županiju jer svima je cilj da se gradi i radi.

Istaknuo je i da je upućena primjedba u javnom savjetovanju o izmjenama Zakona o porezu na dohodak koji predviđa raspodjelu prihoda od poreza u omjeru od 80 posto jedinicama lokalne samouprave i 20 posto državi. Kako u obrazloženju stoji da će se rasterećenje poreza na rad prebacivati na porez na imovinu, župan drži da će građani veće prihode generirati u potrošnji što će državi povećati i prihode od PDV-a.

„Tu su županije potpuno zakinute i smatramo da je tih 20 posto trebalo ići županijama da održavaju standard zdravstvene zaštite, obrazovanja i socijale jer u konačnici to su i demografske mjere“, naglasio je župan.