Županijska Regionalna razvojna agencija na EU Info danu predstavila najavljene natječaje iz EU fondova

Što nam donosi jesen u svijetu EU projekata bila je jedna od glavnih tema konferencije „EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji- novosti u svijetu EU fondova“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije koja se održala u prepunoj dvorani riječkoga hotela Jadran.

Događaj je okupio stručnjake i dionike iz raznih sektora, s ciljem informiranja o novostima u svijetu EU fondova i projektima koji slijede.

Konferenciju je otvorio ravnatelj razvojne agencije Vedran Kružić, naglasivši da je trenutna financijska perspektiva orijentirana više na stvaranje znanja, razvoj inovativnih digitalnih i zelenih rješenja, nego na infrastrukturu kako je to bio slučaj u prethodnom razdoblju.

„Naša Agencija do sada je potpisala više od 50 sporazuma o suradnji na pripremi i provedbi EU fondova s javnopravnim tijelima na području županije, a ta je suradnja do danas rezultirala ulaganjima od preko 110 milijuna eura u kvalitetu i standard života stanovnika naše županije.“, istaknuo je Kružić.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan prigodno se obratio prisutnima u ime Županije istaknuvši zadovoljstvo dosadašnjim korištenjem EU sredstava u PGŽ-u te najavio nastavak aktivne pripreme novih razvojnih projekata.

U uvodnom dijelu konferencije, Ana Martinac iz Regionalne razvojne agencije usporedila je Primorsko-goransku županiju s ostalim hrvatskim županijama u pogledu iskorištenosti europskih sredstava u proteklome razdoblju. Samo u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.—2020. na području županije najviše se ulagalo u komunalnu infrastrukturu i poduzetništvo, a u usporedbi s ostalim županijama Primorsko-goranska najviše se istaknula po ulaganjima u energetiku i energetsku učinkovitost.

Što se novih EU natječaja planiranih za jesen tiče, najavljeno je da se prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, najviše poziva očekuje u području jačanja zdravstvenog sustava, promicanja socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Tako će se kroz EU fondove moći ulagati u modernizaciju škola, studentskih domova, socijalnih ustanova, ali i turističke infrastrukture i proizvoda zdravstvenog i aktivnog turizma za koje je osigurano 300 milijuna eura. Za ulaganja u aktivnosti i programske sadržaje u okviru Europskog socijalnog fonda plus do kraja godine očekuje se desetak natječaja od kojih je najviše namijenjeno socijalnom uključivanju, što uključuje od ulaganje u inkluzivne usluge ustanova u kulturi, pokretne knjižnice ili pak socijalne usluge za djecu i povećanje kvalitete života umirovljenika.

Najavljene su i aktualnosti u okviru predstojećeg poziva za operacije od strateške važnosti u okviru INTERREG Programa Italija-Hrvatska 2021.-2027. Ovoga puta poziv je namijenjen isključivo hrvatskim i talijanskim županijama odnosno regijama i njihovim tijelima za istraživanja i suradnju u plavoj ekonomiji, klimatskim promjenama zelenom i otpornom okruženju te zaštiti bioraznolikosti. Dodatno, u okviru ovoga poziva, 12 milijuna eura bit će namijenjeno prekograničnim projektima za održivo pomorstvo i multi modalni prijevoz te kulturu i turizam.

Posebnu pažnju privukao je dr. sc. Davor Špoljar, član Tima Europe Direct Hrvatska i Erasmus+ ambasador za Hrvatsku u području obrazovanja odraslih koji je predstavio mogućnosti ulaganja u obrazovanje i mobilnosti putem programa Erasmus +. Na te natječaje mogu se javiti ustanove koje djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, ali i skupine mladih koje su aktivne u radu s mladima. Posebno je iskazan interes za projektni format malih partnerstava (KA2), na koji je u prošlome krugu bilo prijavljeno 148 projekata, od kojih je prihvaćen tek manji broj, njih 12, a najviše za područje mladih. Špoljar je istaknuo prednosti Erasmus akreditacija kako bi se sudionicima olakšalo sudjelovanje u programu. Akreditacije nisu uvjet, ali omogućuju jednostavnije sudjelovanje i trajni pristup financiranju projekata. Potrebno je samo navesti koje se aktivnosti planiraju i koliko će se sudionika uključiti, naveo je Špoljar.

Voditeljica područnog ureda za Primorje i Gorski kotar Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Vesna Bartolović Stančić, održala je izlaganje na temu korištenja financijskih instrumenata u okviru novog mehanizma – Urbanog razvojnog fonda. Tako će gradovi i općine, kako je navela Bartolović Stančić, iz ovog fonda moći financirati ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu, s društvenim i komercijalnim sadržajima, koja ostvaruje prihode od naplate usluga, pod uvjetom da su projekti financijski održivi, te promiču zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i obnovljive izvora energije. Ovaj fond pomoći će gradovima, općinama i županijama ostvariti kreditiranje po iznimno povoljnim uvjetima za ulaganja u izgradnju višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture s najvišim iznosom do 10 milijuna EUR i rokom otplate do 15 godina.

Materijali s konferencije dostupni su na stranicama Regionalne razvojne agencije PGŽ.