Županijska skupština PGŽ podržala kapitalni projekt Doma zdravlja u Opatiji

Županijska skupština Primorsko-goranske županije jednoglasno je podržala kapitalni projekt izgradnje Doma zdravlja u Opatiji. Riječ je o rekonstrukciji postojeće zgrade te izgradnji aneksa od 600 kvadrata, opcija koja je ekonomski isplativija od planirane izgradnje nove zgrade, ali i lokacijom dostupnija građanima, istaknuo je zamjenik župana Vojko Braut dodavši da će u zgradi biti objedinjene usluge Doma zdravlja i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Obvezu uređenja i proširenje kapaciteta parkirališta na sebe je preuzeo Grad Opatija. Javna nabava za projektiranje je spremna, a radovi će započeti u prvom kvartalu 2024. godine, rekao je zamjenik.

Županijska skupština PGŽ usvojila je i Program mjera za razvoj poduzetništva PGŽ za razdoblje od 2022. do 2025. godine. Mjere su većinom usmjerene na mikro i male poduzetnike, a među ostalim, poticat će se edukacije poduzetnika, razvoj i komercijalizacija inovacija, sufinanciranje troškova opreme prerađivačke djelatnosti i razvoj turizma na područjima sa slabije razvijenim turističkim indeksom.

Mjere je predstavio privremeni pročelnik Mladen Brajan, a prethodila je rasprava o stanju gospodarstva u PGŽ. Kako je istaknuo Brajan, zabilježen je rast broja otvorenih obrta i tvrtki, a 93 posto pravnih subjekata u Primorsko-goranskoj županiji čine mikro poduzetnici koje je opisao kao “žilavo gospodarstvo” brzo prilagodljivo uvjetima na tržištu. Činjenicu da je u pandemijskoj 2020. godini BDP PGŽ-a bio ispred Istarske županije, smatra pokazateljem da gospodarstvo u PGŽ-u nije orjentirano samo na jednu djelatnost kao što je turizam. Za razvoj gospodarstva naglasio je i važnost brze i efikasne javne uprave te istaknuo da je nakon preuzimanja Ureda državne uprave od strane PGŽ, otvaranje obrta traje tri dana, a izdavanje minimalno tehničkih uvjeta 15 dana dok je zakonski rok 30 dana.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore PGŽ Heri Bezić iznio je stav da daljnji pravac razvoja gospodarstva u županiji mora biti transformacija, digitalizacija i internacionalizacija poslovanja te zeleno gospodarstvo. Predsjednik Obrtničke komore Rijeka Emil Priskić ukazao je kako u analizama često nisu prikazani podaci o prometu obrtnika, a radi se o 40 milijuna eura godišnje od gotovo 10 tisuća obrtnika. Vijećnik Boris Popović komentirao je da, iako je PGŽ i dalje u top pet prve lige, potrebno je vratiti se u top 3, ako ne i na prvo mjesto. Župan Komadina naveo je da je Županija prema poduzetnicima porezno neutralna, odnosno da ne opterećuje gospodarstvo već mu doprinosi, a primarno se bavi javnim uslugama i javnim investicijama. U daljnjoj raspravi sugerirano je analizirati i konkurentnost Županije.

Dana je suglasnost ŽUC-u za zaduženje u visini od 2 milijuna eura za sanaciju i održavanje cesta u Gorskom kotaru. U proračunu ŽUC-a osigurano je i dodatnih 600 tisuća eura što ukupno rezultira s preko 2,5 milijuna eura namijenjenih za prometnice u Gorskom kotaru u 2023. godini, istaknuo je ravnatelj ŽUC-a PGŽ Robert Maršanić i dodao da su uključeni svi JLS-ovi, osim Delnica i Lokvi koje u ovom trenutku nemaju potreba. Nabava će se provesti do svibnja, a rok realizacije radova je mjesec listopad. Župan Komadina istaknuo je kako su odrađeni svi zahtjevi Gorana, a na vijećničko pitanje u vezi financiranja zaobilaznice Kuželj, odgovorio je kako vjeruje da će postići dogovor da Hrvatske ceste ili resorno ministarstvo osiguraju sredstva.

U izvješću o stanju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Primorsko-goranskoj županiji, a koji je predstavila resorna pročelnica Silvia Hunjadi Korošec, govorilo se o dostupnosti primarne zdravstvene zaštite uslijed velikog broja liječnika koji ispunjavaju uvjete starosne mirovine. Pročelnica je istaknula kako je trenutno u tijeku 56 specijalizacija kroz sustav Doma zdravlja PGŽ od kojih 22 iz obiteljske medicine dok se dopunom plana predviđaju i dodatne 22 specijalizacije do 2024. godine.

Župan Komadina komentirao je da jedna specijalizacija košta preko 130 tisuća eura i traje četiri godine, a sve specijalizacije financirane su iz županijskog proračuna kroz preveniranje gubitka Doma zdravlja dok je potpora države izostala, kao i plan nakon odlaska ugovornih liječnika u mirovinu. Naglasio je i da je Primorsko-goranska županija u zakonskoj obvezi imati do 25 posto ordinacija kroz Dom zdravlja, međutim, trenutno je na 45 posto, a nastavi li se ovim tempo, nakon odlaska u mirovinu ugovornih liječnika, preuzet će sve ordinacije.

Vijećnici su usvojili prijedlog zaključka Izvješća i prijedlog dopune Plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika u zdravstvenih ustanovama kojima je PGŽ osnivač do 2024. godine uz dopunu kojom se Dom zdravlja PGŽ zadužuje da pripremi dodatnu dopunu s analizom, rokovima i načinom financiranja specijalizacija.

Sjednica je započela aktualnim satom i minutom šutnje za stradale u potresu u Turskoj i Siriji. Vijećnike je zanimao stav Primorsko-goranske županije o najavljenim izmjenama izbornih jedinica i Zakona o izborima čime bi se PGŽ našla u dvije izborne jedinice, na što je župan odgovorio kako smatra da bi se trebalo ustrojiti šest do osam izbornih jedinica koje prate postojeće administrativne granice.

Na pitanje o širenju kapaciteta postojećih Domova za starije na području PGŽ, župan i pročelnica Dragica Marač potvrdili su kako je to važan prioritet, a novi domovi koji su planirani u Klani i Kostreni imaju podršku Županije. Za dom u Klani se trenutačno izrađuje idejni projekt, a gradnja će biti provedena u fazama, kojih je za sada četiri. Dodatno, Županija je krenula i s programom sufinanciranja boravka štićenika u domovima drugih osnivača tijekom dnevnog boravka u tim ustanovama.

O problematici nedostatka liječnika, pogotovo u ruralnim krajevima poput Gorskog kotara, vijećnike je zanimala i mogućnost prenamjene neiskorištenog prostora Doma zdravlja Delnice u stambene prostore za liječnike. Zamjenik župana Braut je pojasnio kako je uređenje Doma za starije u Delnicama prioritet te da se s gradovima i općinama vode zasebni razgovori o osiguravanju smještajnih kapaciteta za liječnike, ali i korištenju postojećih županijskih kapaciteta. Župan je pozvao gradove i općine da sa županijom i drugim subjektima koji djeluju na našem području zajedničkim snagama pristupe rješavanju problematike stambenih prostora za liječnike.

Nemogućnost dogovora gradova i općina o raspodjeli sredstava iz Fonda za Gorski kotar potaknula je vijećnike na pitanje o stavu županije i planu rješavanja tog neslaganja, na što je župan ponovio da je stav PGŽ kako polovica iznosa treba biti u jednakom iznosu odobrena svim JLS-ovima, a druga polovica prema broju stanovnika.

Zamjenik župana Braut najavio je početak izgradnje Zdravstvenog centra Rujevica sljedeće godine, a čemu će prethoditi čišćenje površinskog sloja zemlje i smeća, uz izmjene u samom projektu te ishodovanje izmjene lokacijske dozvole.

U nastavku sjednice usvojen je prijedlog Programa javnih potreba u području kulture za 2023. godinu u visini od 290 tisuća eura kojim se financira 315 programa kao i odluke o rasporedu decentraliziranih sredstava u resoru školstva, zdravstva i socijalne skrbi te više prijedloga za koncesije na pomorskom dobru.

Na dnevnom redu 15. sjednice Županijske skupštine PGŽ koja se održala u Hotelu Royal bila je 21 točka. Osim prijedloga suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u luci posebne namjene, sidrište Maračol, otok Unije, sve točke dnevnog reda su usvojene.