Županijska skupština podržala pokriće rashoda Doma zdravlja i Zavoda za hitnu PGŽ u visini od 2,4 milijuna eura, župan Komadina naglasio: Gubici u zdravstvu generirani su odlukama Vlade RH

Radi sve većih troškova sustava i nedostatnog financiranja od strane HZZO-a, pred članovima Županijske skupštine PGŽ još jednom se našao prijedlog odluke o financiranju dostupnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite u visini od 2,4 milijuna eura, od čega se iz izvornog proračuna milijun eura raspoređuje Domu zdravlja PGŽ, a Zavodu za hitnu medicinu PGŽ iznos od 1,4 milijuna eura.

Župan Zlatko Komadina komentirao je da je riječ o sistemskoj grešci i mišljenja je da su svi rashodi generirani odlukama Vlade RH dok istovremeno HZZO ne diže iznos decentraliziranih sredstava. Problem vidi i u sve manjem broju studenata koji su zainteresiranih za medicinu, navodeći podatak da je od 50 anketiranih samo dvoje izrazilo želju da rade u obiteljskoj medicini, kao i da veliki broj liječnika odlazi na rad u EU.

“Uzmimo bilo koju zdravstvenu ustanovu, svi njihovi prihodi diktirani su od Vlade, dok HZZO ne diže iznose sredstava. Pritom, najveći dio rashoda zdravstvenih ustanova ide za plaće, a razliku plaćamo mi”, rekao je Komadina.

Vijećnici su izrazili zabrinutost da se sve više ulaže u zdravstvo, dok rezultati izostaju, pozivajući na cjelovitu reformu sustava, s čim se složio zamjenik Vojko Braut koji je ukazao da je teško planirati financije ako država određuje visinu troškova, a što je potkrijepio činjenicom da država definira visinu plaća, dok trošak snosi Županija kao i da, kao rezultat toga, Županija nije u mogućnosti boljom plaćom privući liječnike, posebno u manje sredine. Županija nema sve instrumente u rukama, rekao je Braut i pozvao da država, ili preuzme na sebe isplatu plaća ili prepusti financije i kadrovsku politiku Županijama kroz fiskalnu decentralizaciju. Uzimajući u obzir podatak da plaće čine 85 posto troškova, upozorio je i da sustav postaje preskup. Dodao je da PGŽ kontinuirano ulaže u segmente koje su joj u nadležnosti, u infrastrukturu, nabavku opreme i održavanje zgrada, za što je planirano i povećanje sredstava, kao i da se, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, trudi rješavati pitanje stambenog zbrinjavanja liječnika.

Istaknuto je i da ove godine 35 liječnika Doma zdravlja ostvaruju pravo na mirovinu, na što je upozorio zamjenik gradonačelnika Rijeke Goran Palčevski i predsjednik Savjeta za zdravlje PGŽ u prezentaciji Izvješće o radu ovog savjetodavnog tijela, a o gorućem problemu nedostatka liječničkog kadra posvjedočila je i pročelnica Vesna Čavar. Odgovarajući na vijećničko pitanje o radu Helikopterske hitne medicinske pomoći (HEMS), napomenula je da Zavod, unatoč tome što može ugovoriti posebne timove za HEMS, radi nedostatka ljudi, trenutno pokriva potrebe iz postojećeg kadra. Kao pozitivnim je istaknula informaciju da će resorno ministarstvo od ove godine preuzeti trošak specijalizacije liječnika.

Palčevski je pak naglasio da PGŽ nije jedina županija koja se suočava s ovim problemom te da je nužno zauzeti proaktivniji pristup u pronalaženju rješenja. Raspravljo se i o poboljšanju rada samog Savjeta koji vijećnici nisu ocijenili dovoljno efikasnim te posljedično tome izvješće o njegovom radu nije usvojeno.

Nije prihvaćena ni informacija o Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije koji je izazvao široku raspravu među vijećnicima. Kako je u izlaganju pojasnio resorni pročelnik Sanjin Vranković, gradovi i općine nisu dostavili lokacije kompostana pa samim time nije bilo moguće izvršiti procjenu utjecaja na okoliš koju zahtijeva nadležno ministarstvo kao sastavni dio Plana. Naglasio je da Županija ne može nametnuti lokaciju JLS-ovima, ali da je osigurala sredstva za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije, što taj proces čini gotovo besplatnim za njih, međutim, interesa nema. Prošle godine nije zaprimljena niti jedna prijava, dok je ove godine u najavi tek jedna, rekao je Vranković i ponovno pozvao jedinice lokalne samouprave da Županiji dostave lokaciju.

U nastavku sjednice usvojen je Prijedlog odluke o određivanju morskih plaža na području županije na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje. Na popisu se nalazi 218 plaža, a predložene su tri nove plaže u odnosu na prethodnu godinu, u Kraljevici i Malom Lošinju. Pojedine plaže imaju više točaka ispitivanja, pa bi se kakvoća mora trebala ispitivati na 273 lokacije, a istu provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ.

Podržano je i Izvješće o ugovorima o koncesiji i radu koncesionara za 2023. godinu, Izvješće o radu Povjerenstva za zaštitu pacijenata, Izmjene Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja te više odluka o koncesijama na pomorskom dobru.

Dvadeset i šesto zasjedanje Županijske skupštine održano je na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci s dnevnim redom od 13 točaka.

Uoči početka Sjednice, ravnatelj Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ Darko Čargonja i ravnatelj Glazbene škole „Ivan Matetić Ronjgov“ Danijel Trinajstić, povodom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja Ustanove te 15. obljetnice uvrštenja dvoglasja tijesnih intervala na listu nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, izveli su „Mantinjadu“ na sopilama . Ravnatelj Čargonja istaknuo je važnost Ustanova u očuvanju i promidžbi istarske ljestvice i čakavštine, kao i širenja Matetićevih ideja te zahvalio Primorsko-goranskoj županiji na podršci.

Na inicijativu predsjednika Županijske skupštine Marka Borasa Mandića i u dogovoru sa županom Zlatkom Komadinom, članovima ŽS uručene su i značke sa stiliziranim grbom Županije i u karakterističnoj zelenoj i plavoj boji, a uz taj projekt, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Ermina Duraj predstavila je i publikaciju na engleskom jeziku „Green&Blue“. Kako je rekla, riječ je o zbirci najuspješnijih tekstova objavljenih u magazinu „Zeleno & Plavo“. Publikacija je namijenjena našim gostima i partnerima iz inozemstva kao dio promidžbe posebnosti naše županije.

Aktualni sat

U okviru Aktualnog sata postavljeno je niz pitanja iz raznih resora županijske nadležnosti. Između ostalog o iskustvima Zavoda za hitnu medicinu od uvođenja hitne helikopterske medicinske službe bilo je pitanje vijećnice Adeline Kunst. Zamjenik župana Vojko Braut istaknuo je više od 50 uspješnih akcija koje su bile izvedene morskim putem i nekoliko akcija i spašenih života helikopterskom službom pri čemu je naveo kako je osoblje Zavoda za hitnu medicinu moralo proći iscrpne i zahtjevne obuke te se cijeli sustav pokazuje vrlo efikasnim i bitnim za sve dijelove županije, posebice za njene nedostupnije dijelove.

Vijećnika Roberta Matića zanimalo je u kojoj su fazi izgradnje novih kapaciteta domova za starije osobe na što je zamjenik Braut odgovorio da je proširenje kapaciteta u Delnicama u fazi javne nabave za radove, u Klani slijedi izrada idejnog projekta s određivanjem različitih faza u kojima se predviđa realizacija tog projekta sukladno dostupnim sredstvima, dok je za dom za starije osobe u Cresu raspisana javna nabava za projektiranje, a očekivani početak radova je u prvom kvartalu 2025. godine.

Na pitanje vijećnika Bojana Kurelića o tijeku projekata izgradnje novih škola na Rešetarima i Marinićima koje će se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od gotovo 50 milijuna eura, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin odgovorila je da se za izgradnju škole i dvorane u Rešetarima čeka odluka resornog ministarstva o financiranju, dok će se projekt škole u Marinićima na odobrenje za financiranje uputiti u svibnju. Podsjetila je da će projekt u Rešetarima biti financiran u 100 postotnom iznosu, dok će u cijelosti bit pokrivena izgradnja škole u Marinićima, a sportska dvorana sa 60 posto, pa će preostalih 40 posto troška preuzet Općina Viškovo i PGŽ.

Što je s novim prijedlogom Mreže javne zdravstvene službe kojim je predviđeno povećanje timova za fizikalnu rehabilitaciju bolesnika u kući sa sadašnjih 19 na čak 57 timova zanimalo je vijećnicu Morenu Lekan. Pročelnica UO za zdravstvo Vesna Čavar istaknula da Mreža još nije stupila na snagu, da doista previđa značajno povećanje no, kako je rekla, bit ćemo sretni ako se zadrži današnji standard zdravstvene zaštite, s obzirom na problem kadra, ali da se Dom zdravlja priprema za provođenje.

Vijećnik Leonardo Pavela sugerirao je da predstavnik u Skupštini Kanala Ri predloži osnivanje Programskog vijeća na što je zamjenik župana Braut izjavio da nemaju ništa protiv osnivanja ako će to doprinijeti boljoj kvaliteti programa televizije istaknuvši da se Skupština neće i ne može miješati u uređivačku i kadrovsku politiku televizije.

U kojoj je fazi i kada će biti realiziran projekt izgradnje Doma zdravlja u Opatiji upitao je vijećnik Walter Volk. Zamjenik župana Braut odgovorio je da je predan zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju i dogradnju zgrade, proces izrade glavnog projekta je trajao nešto više nego što je bilo planirano jer su se vodili dugi pregovori s Konzervatorskim zavodom u Rijeci pri čemu je istaknuo potrebu poboljšanja odnosa između investitora u javne zgrade i konzervatorskih službi koje su dio javne vlasti.

Srđan Srdoč podsjetio je na projekt „Slogin kula 4.6“ – izgradnje županijske zgrade s multifunkcionalnom salom i uredima. Službenik ovlašten za privremeno obavljanje poslova pročelnika Duško Milovanović upoznao je Vijećnike s idejnim projektom izrađenim još 2015.godine s okvirnom procjenom troška izgradnje od 14 milijuna eura, što je danas najmanje 50 posto više. Župan Komadina dodao je kako službe PGŽ danas rade na četiri lokacije, te da je riječ o projektu koji će možda u budućnosti ponovno bit aktualan.

“Podsjećam samo na kritike kada smo uredili novi ulaz s Korza, a zamislite kakve bi reakcije bile da predložimo ovako zahtjevan projekt. Pogotovo u situaciji kad iz proračuna moramo pokrivat dugove naših zdravstvenih ustanova, pred velikim smo ulaganjima u nove kapacitete domova za starije, obnavljamo i gradimo školske objekte i to su obveze iz naše izravne nadležnosti”, rekao je župan.