Županijska skupština usvojila razvojni dokument turizma Primorsko-goranske županije do 2030. godine

Kvarner je raznolika, kvalitetna i inovativna destinacija održivog turizma koja cijele godine turistima pruža jedinstveno doživljajno iskustvo u primorju, gorju i otocima, a lokalnom stanovništvu osigurava kvalitetne uvjete za život i rad, vizija je turizma Primorsko-goranske županije definirana razvojnim planom do 2030. godine koji je većinom glasova usvojen na prvoj otočnoj sjednici Županijske skupštine PGŽ održanoj u gradu Krku.

Planom je definirano pet ključnih ciljeva: jačanje partnerstva i destinacijskog menadžmenta, provođenje zelene i digitalne tranzicije, isticanje raznolikosti i posebnosti, osnaživanje inovativnosti i održivosti te unaprjeđivanje kvalitete izvrsnosti dok neke od mjera uključuju održivo i odgovorno upravljanje prostorom, podupiranje poduzetništva i novih investicija, privlačenje megadogađanja, jačanje lokalne oznake kvalitete i prilagodbu klimatskim promjenama.

Razvojni dokument turizma predstavila je, u ime tima izrađivača s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, prof. dr.sc. Dora Smolčić Jurdana. Naglasila je da su pri izradi uvaženi svi nadređeni strateško planski dokumenti, a Plan će služiti i kao platforma za povlačenje EU sredstava. Po prvi je put provedeno sveobuhvatno istraživanje stavova lokalnog stanovništva jer je upravo boljitak lokalne zajednice u fokusu razvoja turizma, kazala je Smolčić Jurdana.

Privremeni pročelnik Mladen Brajan uvodno je naglasio da je Plan nastao suradnjom PGŽ-a i TZ Kvarnera, a ugovoren je i Akcijski plan koji prati njegovu realizaciju. Direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov navela je da je u izradu Strategije, koja je usvojena i na Turističkom vijeću, bio uključen veliki broj različitih dionika, hotelijera, ugostitelja, predstavnika lokalne samouprave i poduzetnika.

U raspravi koja je uslijedila vijećnici su govorili o problemima hrvatskog turizma poput nedostatka radne snage, odnosno sve većeg broja stranih radnika te povećanja cijena tijekom sezone. Član Županijske skupštine Boris Popović naglasio je i potrebu snažnijeg razvoja Zračne luke Rijeka koji bi privukao avio goste te isto tako većeg udjela turizma u gospodarstvu županije dok vijećnik Štimac smatra nužnim uskladiti strateške dokumente iz turizma s onima iz zdravstva.

Župan Zlatko Komadina naveo je da je cilj povećati promet od turizma i kvalitetnije od njega živjeti, ali ne na način da turizam bude dominantna djelatnost. Uvjerili smo se da to nije dobro u vrijeme rata i u vrijeme pandemije, rekao je. Ukazao je i da bez gradnje nove infrastrukture u glavnoj sezoni nema mjesta rastu jer su kapaciteti popunjeni 100 posto, dok je porast moguće ostvariti u pred i posezoni, što je ujedno i cilj.

Na sjednici je usvojena i informacija o dopuni Plana razvoja PGŽ za razdoblje 2022—2027. koja je preduvjet apliciranju na novi Integrirani teritorijalni program razvoja otoka u RH. Poziv na sudjelovanje obalno-otočnih županija u provedbi IT programa predstavio je Dominik Paprić, ravnatelj Uprave za otoke Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, istaknuvši kako je njime osigurano 150 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte svih sedam obalno-otočnih županija. Od navedenog iznosa, PGŽ-u je alocirano 31,7 milijuna.

Prioritetima su definirani održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora, unapređivanje poslovne i javne infrastrukture, valorizacija kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga te poticanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.

Dopunom Plana razvoja PGŽ od strane radne skupine definirana je lista 60-ak prioritetnih projekata u visokom stupnju spremnosti, a predstoji odabrati 20 ključnih, naglasio je resorni pročelnik Ljudevit Krpan, izrazivši nadu da će ovaj model programiranja korištenja EU sredstva biti primjenjiv za sve programe jer je napokon omogućeno s jedinicama lokalne uprave artikulirati potrebe i zajednički ih realizirati.

Vijećnici su razmatrali i prijedlog izvješća o provedbi Plana razvoja PGŽ za 2022. godinu kojeg je predstavio ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić. Za provedbu definiranih prioriteta i njima pripadnih posebnih ciljeva planirano je ukupno ulaganje u iznosu od 247 milijuna eura, a ostvareno je otprilike 222 milijuna eura ili 90,17 posto planiranog ulaganja. Više od 46 posto uloženog raspodijeljeno je na ravnomjerni razvoj, 37 posto u obrazovni sustav, a 16 posto u zelenu tranziciju. Sumirano, za potrebe poboljšanje sustava zdravstva, školstva i prometa u 2022. godini koristi se više od 87 posto planiranog što je prilično visoka brojka, zaključio je Kružić, a izvješće usvojeno.

Otvarajući sjednicu predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić istaknuo je kako se sjednica po prvi put održava na otocima i to s dvije za otoke važne teme. Na sjednici su bili i gradonačelnici i načelnici s kvarnerskih otoka, a ispred grada domaćina, dobrodošlicu članovima skupštine i gostima zaželio je gradonačelnik Krka Darijo Vasilić. Rekao je da je otok Krk već godinama bilježi rast broja stanovnika, ima najmanju stopu iseljavanja, a posebno značajnim ističe pozitivan natalitet vidljiv i po sve većem broju djece u školama i dječjim vrtićima. Dodao je i da kvarnerski otoci nose čak dvije trećine ukupnog turističkog prometa u PGŽ, a prometnu povezanost i potkapacitiranost javnih služni u turističkoj sezoni kada se broj stanovnika višestruko uvećava naveo je kao ključne probleme života na otoku. Dodao je da je na Krku ljeti jednak broj liječnika, policajaca i lučkih kapetana kao u zimskom razdoblju, dok je stanovnika deset puta više. Vasilić je pozvao Vladu Republike Hrvatske na razvijanje strategije kojom bi se riješio problem velikog dolaska ljudi za vrijeme sezone, a mali broj ljudi u službi.

Župan Zlatko Komadina istaknuo je kako svjedočimo tome da Županija puno ulaže u otoke, obnovljene su i izgrađene brojne škole, rive, luke i lučice. Ono što se mora unaprijediti je svakako zdravstvena zaštita, a posebno povezanost otoka s kopnom, rekao je župan te najavio da nakon završetka sezone kreće dugo očekivani nastavak gradnje prometnice na Lošinju te završetak cijele dionice u punom profilu D100 prema Velom Lošinju, a gradi se i luka u Ličko-senjskoj županiji za bolju povezanost otoka Raba.

Tijekom Aktualnog sata postavljen je niz pitana iz raznih područja. Orjena Petkovića zanimala je neisplata regresa asistentima u nastavi u školama kojima je osnivač Primorsko-goranska županija. Pročelnica Edita Stilin odgovorila kako Primorsko-goranska županija ima najvišu neto satnicu na području Republike Hrvatske u iznosu od 4,91€ te da je za pomoćnike u nastavi u proračunu 120 tisuća eura čime Primorsko-goranska županija sufinancira njihov rad u iznosu od 52 posto. Kako je rasla visina satnice, u okviru planiranog proračunskog novca, nije više bilo sredstava za isplatu regresa, istaknula Stilin te najavila i novi natječaj za pomoćnike u nastavi.

Zamjenik župana Vojko Braut odgovorio je na pitanje oko onečišćenja plaža u Kostreni rekavši kako je riječ o zagađenjima Termoelektrane i Rafinerije, a čišćenje obale u Kostreni traje u kontinuitetu. Proces sanacije dvije zagađene plaže usporava nalog resornog ministarstva da se ne smiju koristiti kemijski disperzanti već se čišćenje vrši isključivo toplom vodom pod tlakom. Nadodao je da se vrši izmjena plažnog materijala te da kvaliteta mora u ostatku Kostrene nije kompromitirana za kupanje.

Više članova Županijske skupštine postavilo je pitanje oko najavljenog rasta cijena usluga smještaja u županijskom domovima za starije osobe. Resorna pročelnica Dragica Marač istaknula je kako, za razliku od ostalih županija koje su povećale cijene smještaja od 30 do 60 posto, Primorsko-goranska županija ide na minimalnu korekcije u iznosu od 6 posto. Dodala je da je rebalansom proračuna osigurano 150 tisuća eura za pokriće troškova županijskih domova jer decentralizirana sredstva koje Vlada donosi uredbom ostaju ista, a povećavaju se materijalna prava zaposlenih i rastu cijene hrane i energenata.

Član skupštine Vice Sep istaknuo je kako nedostaje radne snage na otocima u vrijeme turističke sezone, a problem nastaje i zbog toga što 4. rujna počinje nova školska godina pa radnici odlaze. Smatra da bi trebalo odgoditi početak školske godine barem za tjedan dana. Pročelnica Stilin odgovorila je kako, nažalost, ne postoji mogućnost intervencije lokalne niti regionalne samouprave u donesenu odluku Ministarstva te nadodala kako će Županija uputiti prijedlog da se uvedu promjene od iduće školske godine.

U nastavku sjednice prihvaćen je godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara u 2023. godini, dana je suglasnost ŽOC-u na izmjene i dopune financijskog plana te usvojene izmjene i dopune Plana savjetovanja s javnošću. Marko Modrić imenovan je novim ravnateljem JU „Priroda“, a vijećnici su prihvatili i raspored 650 tisuća eura za predfinanciranje EU projekata RCK KaRijERA i RECEPT te kapitalnu donaciju Vatrogasnoj zajednici PGŽ u iznosu od 530.000,00 eura za nabavu vatrogasnih vozila kao i više odluka o koncesiji.