Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran
Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran je projekt izrade istoimenog strateškog dokumenta s ciljem postizanja učinkovitog i održivog prometnog sustava sukladno potrebama stanovnika i gospodarstva na prostoru funkcionalne regije Sjeverni Jadran koja obuhvaća Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko-senjsku županiju.
Vodeći partner na projektu je Primorsko-goranska županija, a ostali projektni partneri su Istarska i Ličko-senjska županija. Projekt se provodio u razdoblju od 01. ožujka 2017. do 31. prosinca 2018. godine.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 9.422.825,00 kn pri čemu su 7.990.555,60 kn (84,80%) bespovratna europska sredstva iz Kohezijskog fonda dodijeljena sukladno Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Osnovni rezultat projekta je Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran, odnosno temeljni strateški dokument koji sadrži ciljeve i mjere razvoja prometnog sustava u skladu s prostornim mogućnostima, zahtjevima gospodarstva i potrebama stanovništva na području funkcionalne regije Sjeverni Jadran.
Analizirajući 108 hipoteza u domeni prometa, utvrđeno je 16 općih ciljeva i 84 specifična cilja te 26 općih mjera i 147 specifičnih mjera razvoja prometnog sustava koje se odnose na prometne grane, urbani promet i javni prijevoz putnika. Analiza obrazaca kretanja i poteškoća u prometu na području funkcionalne regije Sjeverni Jadran provedena je na temelju podataka iz dostupnih baza podataka i publikacija te anketiranjem 1.500 kućanstava, provođenjem oko 6.000 anketa vozača na cestovnim presjecima i kordonima, brojenjem putnika na stajalištima javnog prijevoza putnika, anketiranjem pružatelja usluga prijevoza robe, brojanjem prometa na 226 karakterističnih cestovnih presjeka i 100 raskrižja, utvrđivanjem brzine kretanja na karakterističnim dionicama ukupne dužine preko 100 km te izradom izvorišno-odredišnih matrica putovanja korištenjem dostupnih anonimiziranih masovnih skupova podataka dostupnih putem mobilnih telefona. Izrada Glavnog plana okupila je mnoge predstavnike iz javnog, poslovnog i civilnog sektora sudjelovanjem u 13 radionica tematskih radnih skupina, na partnerskim vijećima triju županija te u sklopu javne rasprave. U provođenju istraživanja sudjelovalo je oko 300 studenata i učenika.
Za više informacija o EU fondovima možete posjetiti internetsku stranicu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i stranicu Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Privici
Komadina: Hvala svima, vidimo se u nekim drugim okolnostima
Nitko od nas, koliko ja imam informaciju, neće se kandidirati na izborima. A i ja sam svoj izborni put završio. Zahvaljujem svima na praćenju, a posebno pozdravljam vas umirovljenike iz medija jer u tim vodama će nam se putevi ponovno sresti. Hvala svima i vidimo se u nekim drugim okolnostima, zaključio je Komadina na oproštaju s tridesetak okupljenih novinara, fotografa i snimatelja iz raznih medija koji su svih ovih godina pratili rad Primorsko-goranske županije.
Nakon turističke sezone kreće rekonstrukcija luke Krk
U Velikoj vijećnici Grada Krka održana je javna tribina na kojoj je Županijska lučka uprava Krk predstavila projekt rekonstrukcije luke Krk. Cilj tribine bio je građanima i lokalnim poduzetnicima grada Krka približiti sve ključne elemente ovog velikog infrastrukturnog zahvata.
Mirjana Bobuš i Dinko Tamarut dobitnici županijske nagrade za životno djelo
Na održanoj sjednici Županijske skupštine, posljednjoj u ovom sastavu, vijećnici su jednoglasno usvojili prijedlog o dodjeli Nagrada Primorsko-goranske županije za životno djelo Mirjani Bobuš, kantautorici koja je svojim skladbama dala nemjerljiv doprinos čakavsko-glazbenom izričaju te Dinku Tamarutu za dugogodišnji rad, doprinos i značajnu ulogu u promicanju antifašizma u Primorsko-goranskoj županiji.
Održan 49. skup CESTE 2025: Sigurnost je prioritet
U Rovinju je od 18. do 21. ožujka održana 49. Međunarodna konferencija o prometnoj infrastrukturi i sigurnosti u prometu „CESTE 2025.“ Ovogodišnji skup bio je najmasovniji do sada s više od 450 sudionika i brojnim komercijalnim izlagačima.
