Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran
Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran je projekt izrade istoimenog strateškog dokumenta s ciljem postizanja učinkovitog i održivog prometnog sustava sukladno potrebama stanovnika i gospodarstva na prostoru funkcionalne regije Sjeverni Jadran koja obuhvaća Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko-senjsku županiju.
Vodeći partner na projektu je Primorsko-goranska županija, a ostali projektni partneri su Istarska i Ličko-senjska županija. Projekt se provodio u razdoblju od 01. ožujka 2017. do 31. prosinca 2018. godine.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 9.422.825,00 kn pri čemu su 7.990.555,60 kn (84,80%) bespovratna europska sredstva iz Kohezijskog fonda dodijeljena sukladno Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Osnovni rezultat projekta je Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran, odnosno temeljni strateški dokument koji sadrži ciljeve i mjere razvoja prometnog sustava u skladu s prostornim mogućnostima, zahtjevima gospodarstva i potrebama stanovništva na području funkcionalne regije Sjeverni Jadran.
Analizirajući 108 hipoteza u domeni prometa, utvrđeno je 16 općih ciljeva i 84 specifična cilja te 26 općih mjera i 147 specifičnih mjera razvoja prometnog sustava koje se odnose na prometne grane, urbani promet i javni prijevoz putnika. Analiza obrazaca kretanja i poteškoća u prometu na području funkcionalne regije Sjeverni Jadran provedena je na temelju podataka iz dostupnih baza podataka i publikacija te anketiranjem 1.500 kućanstava, provođenjem oko 6.000 anketa vozača na cestovnim presjecima i kordonima, brojenjem putnika na stajalištima javnog prijevoza putnika, anketiranjem pružatelja usluga prijevoza robe, brojanjem prometa na 226 karakterističnih cestovnih presjeka i 100 raskrižja, utvrđivanjem brzine kretanja na karakterističnim dionicama ukupne dužine preko 100 km te izradom izvorišno-odredišnih matrica putovanja korištenjem dostupnih anonimiziranih masovnih skupova podataka dostupnih putem mobilnih telefona. Izrada Glavnog plana okupila je mnoge predstavnike iz javnog, poslovnog i civilnog sektora sudjelovanjem u 13 radionica tematskih radnih skupina, na partnerskim vijećima triju županija te u sklopu javne rasprave. U provođenju istraživanja sudjelovalo je oko 300 studenata i učenika.
Za više informacija o EU fondovima možete posjetiti internetsku stranicu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i stranicu Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Privici
Kvarner 2030: Transformacije i investicije
Zamjenik župana Vojko Braut sa suradnicima sudjelovao je na konferenciji Novog lista "Kvarner 2030" koja je u Hotelu ambasador u Opatiji okupila lidere, stručnjake i vizionare u zajedničkoj analizi razvojnih procesa u regiji.
Održana 4. sjednica Partnerskog vijeća Primorsko-goranske županije
U prostorijama Primorsko-goranske županije održana je 4. sjednica Partnerskog vijeća Primorsko-goranske županije. Na sjednici su predstavljeni rezultati istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji koji su pokazali da stanovnici Primorsko-goranske županije uživaju višu kvalitetu života u odnosu na hrvatski prosjek, osobito u područjima obrazovanja i zdravstvenih usluga.
Klimatske promjene i digitalizacija značajniji izazovi urbanizma i prostornog planiranja
Povodom Svjetskog dana urbanizma koji se obilježava 8. studenoga, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, u intervjuu za Novi list osvrnuo se na aktualne teme i izazove u kontekstu vremena u kojem živimo i prostora kojeg planiramo za budućnost.
Sudjelujte na radionici o digitalnoj dobrobiti i ublažavanju digitalnih izazova
Radionica je dio je projekta Digi-B-Well, u kojem Primorska-goranska županija ima ulogu vodećeg partnera i koji ima za cilj poboljšati digitalne sposobnosti malih i srednjih poduzeća, javnih vlasti i akademske zajednice.
