Pomorsko dobro i koncesije
Pomorsko dobro je kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Čine ga unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, a u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva).
Upotreba pomorskog dobra može biti opća i posebna.
Opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.
Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka upotreba koja ne spada pod opću niti pod gospodarsko korištenje.
Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, s ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru, te s ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se dati koncesija fizičkim i pravnim osobama. Za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koja ne isključuje niti ograničava opću upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fizičkim osobama daje se koncesijsko odobrenje.
Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Upravljanje pomorskim dobrom podrazumijeva održavanje, unapređenje, brigu o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi te posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja.
Upravljanje pomorskim dobrom može biti redovno i izvanredno.
Jedinice lokalne samouprave (gradovi/općine) vode brigu o redovnom upravljanju pomorskim dobrom, tj. brinu o zaštiti i održavanju pomorskog dobra u općoj upotrebi, temeljem Godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom.
Županije su zadužene za izvanredno upravljanje pomorskim dobrom. Izvanredno upravljanje obuhvaća sanaciju pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed izvanrednih događaja te izradu prijedloga granice pomorskog dobra i njezinu provedbu.
Sredstva za upravljanje pomorskim dobrom prikupljaju se od:
– koncesijskih naknada (od stupanja zakona na snagu; koncesijska naknada dijeli se na trećine i raspoređuje na državu-županiju-grad/općinu)
– naknada za koncesijsko odobrenje (u cijelosti prihod grada/općine)
– naknada koju za upotrebu pomorskog dobra plaćaju vlasnici brodica i jahti upisanih u očevidnik brodica, odnosno upisnik jahti (prihod županije)
– naknada od šteta nastalih onečišćenjem pomorskog dobra (prihod države)
– sredstava koja se osiguravaju u proračunu županije i grada/općine za pomorsko dobro na njihovom području.
Za potrebe praćenja stanja utvrđenih granica pomorskog dobra i koncesija na pomorskom dobru Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze razvio je aplikaciju WEB GIS pomorskog dobra PGŽ, sa posljednje ažuriranim stanjem.
Na temelju članka 23. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (,,Narodne novine” br.83/23 – dalje u tekstu Zakon) Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske županije stavlja na Javni uvid prijedloge granica pomorskog dobra na području Primorsko-goranske županije.
